Neki od najvećih infrastrukturalnih projekata u svijetu danas se odnose na velike data centre za vještačku inteligenciju, velike platforme, internet pretraživače i onlajn trgovinu.
Velika investicija
- Data centri troše ogromne količine struje i vode
- Jedan veliki centar može trošiti struje kao Banjaluka
- BiH bi mogla koristiti domaću proizvodnju električne energije
- Američki investitori zainteresovani za Republiku Srpsku
- Vrijednost projekata mogla bi biti stotine miliona dolara
Radi se o sektoru koji, s jedne strane, donosi nova radna mjesta za inžinjere i IT stručnjake tokom faze korištenja ovih centara i za radnike građevinske industrije tokom njihove konstrukcije. Sa druge pak strane, postoje i izazovi poput uticaja na životnu sredinu i veliku potrošnje električne energije, što može dovesti do rasta cijena struje.
Svaka zemlja ima svoje specifične uslove i ne postoji rješenje koje se može jednoznačno primijeniti na svaku od njih.
Kako data centri utiču na životnu sredinu?
Osim toga, pitanje je i o kakvim centrima je riječ, jer, na primjer, postoje centri koji za hlađenje koriste zatvoreni sistem, što dovodi do manjeg zagađenja vodenih površina, i otvoreni sistem, što može izazvati izazove za životnu sredinu, jer se voda, na primjer riječni tok, upušta u postrojenje i onda s druge strane vraća u riječni tok, što može pokupiti ulja i druge štetne komponente tokom vraćanja u rijeku.
Osim toga, data centri za vještačku inteligenciju su mnogo sofisticiraniji, jer imaju mnogo skupih grafičkih procesorskih jedinica koje zahtijevaju stručniju radnu snagu nego data centri za onlajn trgovinu koji koriste dosta jeftinije diskove.
Da li BiH ima dovoljno struje za velike data centre?
Kada je riječ o električnoj energiji, BiH proizvodi mnogo više energije koju može potrošiti, barem kad se uzme u obzir nominalna instalisana snaga. U proteklom periodu BiH je izvozila značajan dio te energije u EU, što sada postaje teže zbog strogih pravila o karbon oporezivanju, odnosno penalizaciji električne energije zbog velikog udjela fosilnih goriva u njenoj proizvodnji.
Konkretno, ako bi u BiH ovi veliki data centri bili izgrađeni blizu elektrana u području gdje postoji dovoljna količina vode za njihovo hlađenje, BiH bi mogla prodavati struju direktno na lokaciji na kojoj je proizvedena.
Koliko struje može potrošiti jedan veliki data centar?
Data centri troše ogromnu količinu električne energije. Na primjer, jedan veći data centar koji se koristi za servere za vještačku inteligenciju može potrošiti struje koliko i Banjaluka. S obzirom na to da se sva ta električna energija u konačnici pretvori u toplotu, potrebna je i velika količina vode da se ta toplota izvuče iz servera i oslobodi u prirodnom ambijentu.
Neki gradovi su iskoristili ovu toplotnu energiju za grijanje zimi ili za pojedine industrijske pogone, što je takođe jedna opcija o kojoj se može razmišljati.
Zašto se Amerikanci bune protiv velikih data centara?
U SAD je proteklih desetak godina izgrađeno mnogo ovakvih centara, a lokalne zajednice nudile su razne pogodnosti. Na primjer, nudile su oslobađanje od određenih poreskih nameta, a elektroenergetski sistemi preferencijalnu cijenu kilovat-časa. Danas postoji veliki otpor lokalnog stanovništva, jer se žale na skuplju struju, ali i na fluktuacije napona. Razlog je da u slučaju da frekvencija naizmjenične struje kojom se centri napajaju počne da varira, to može oštetiti osjetljive ali skupe elektronske komponente u data centrima, pa se oni automatski isključuju s mreže i uključuju agregatore. Kada tako veliki objekat ispadne s mreže, može doći do kaskadne reakcije i do velikih nestanaka struje u širem području.
Osim toga, dio populacije u Americi se žalio na niži pritisak vode zbog pumpi koje u data centrima upumpavaju velike količine vode, posebno tokom sušnih perioda zbog velikih vrućina, a koji se, inače, poklapaju i s periodima s manje vode ne samo za hlađenje nego i za proizvodnju električne energije, što samo povećava problem.
Data centri su, sa druge strane, popravili stanje u ruralnim američkim područjima, jer su ponudili dobro plaćene poslove i u nekim slučajevima doveli do doseljavanja stanovništva, posebno u traženim sektorima poput elektroenergetičara ili programera sa dobro plaćenim poslovima.
Kako bi BiH mogla imati korist od ovih projekata?
Da bi se ovi projekti u BiH isplatili i pretvorili u ekonomski uspjeh, potrebno je pažljivo odabrati pogodne lokacije uz očuvanje životne sredine. Osim toga, praksa je pokazala da su solarne elektrane i vjetroparkovi posebno atraktivni za snabdijevanje električnom energijom ovih centara jer nude višestruku korist. Na primjer, investitori u solarne panele ili vjetropark mogu lakše dobiti kapital za investiciju ako imaju ugovor s velikim data centrom o otkupu struje. Time investiror u elektranu dobija sigurni kapital i obezbijeđeno tržište u periodu od nekoliko decenija, a data centar stabilan izvor energije po predvidljivim uslovima i povoljnoj cijeni.
Koliko bi Amerikanci mogli uložiti u Republiku Srpsku?
Iako još nema mnogo zvaničnih informacija o tome, iz pouzdanih izvora znamo da se ozbiljni američki investitori interesuju za ulaganja u Republiku Srpsku i izgradnju ovakvih data centara, i to vrijednosti više stotina miliona dolara, a nudili bi brojna radna mjesta ne samo tokom izgradnje, već i za višedecenijsko održavanje postrojenja i zaposlenike koji bi kontrolisali rad ovih centara.
Ukoliko se uzmu u obzir svi aspekti i projekti implementiraju imajući na umu interese građana, to bi se moglo pretvoriti u dobru ekonomsku investiciju koja će koristiti i lokalnom stanovništvu, kao i stranim investitorima.
(nezavisne)
