Predsjednik Pokreta Jedinstvena Srpska i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Čedomir Stojanović ocijenio je da je položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača izuzetno težak, te poručio da je, uz podsticaje Republike Srpske, neophodno uvesti dodatne mjere zaštite domaće proizvodnje, posebno kada je riječ o uvozu hrane.
Gostujući u emisiji „Oko u oko“ portala Dešavanja u Bijeljini, Stojanović je rekao da poljoprivredu ne posmatra samo kroz politički angažman, već i kroz lično iskustvo, jer se njome bavi cijeli život.
„Odrastao sam uz poljoprivredu i uz oca poljoprivrednika. Svake godine odvojim najmanje par sedmica da radim na svojih dvadesetak hektara. To me relaksira i veliko mi je zadovoljstvo kada posao bude završen“, rekao je Stojanović.
Govoreći o stanju u agraru, istakao je da je danas veoma teško živjeti isključivo od poljoprivrede zbog odnosa ulaznih troškova i otkupnih cijena.
„Kako sa ovakvim ulaznim i izlaznim cijenama preživljavaju ljudi koji žive od poljoprivrede, to samo oni znaju. Oni se zaista bore. Njihov položaj donekle ublažavaju podsticaji Vlade Republike Srpske, ali ni oni danas nisu dovoljni zbog ogromnog rasta cijena u posljednjih pet godina“, rekao je Stojanović.
On smatra da su domaći proizvođači dodatno opterećeni konkurencijom velikih poljoprivrednih sila u okruženju.
„Nalazimo se između velikih proizvođača poput Mađarske, Srbije, pa i Hrvatske. Njihovi proizvođači su konkurentniji od naših, bilo zbog savremenije mehanizacije ili drugačijih državnih politika. Zato domaća proizvodnja mora imati dodatnu zaštitu“, istakao je Stojanović.
Kao moguće mjere naveo je jačanje sistema otkupa i privremeno ograničavanje uvoza u periodu nakon žetve.
„Mislim da je sistem robnih rezervi imao svoju vrijednost i da treba razmisliti o sličnom modelu otkupa. Takođe, jedna od mjera moglo bi biti privremeno opterećenje uvoza na tri ili četiri mjeseca, kako bi naši proizvođači imali priliku da prodaju svoju robu bez pritiska jeftinog uvoza. To možda ne bi značajno povećalo cijenu, ali bi proizvođačima moglo donijeti deset do petnaest odsto više prihoda“, rekao je Stojanović.
Govoreći o ratarskoj proizvodnji, ocijenio je da je ekonomska računica sve nepovoljnija.
„Računica pokazuje da je proizvodnja pšenice isplativa tek sa prinosom od šest tona po hektaru. Sve ispod toga vodi proizvođača u minus. A pšenica je najjednostavnija kultura za proizvodnju. Možete onda zamisliti koliko je teško onima koji se bave zahtjevnijim kulturama ili stočarstvom“, naveo je Stojanović.
Posebno je ukazao na probleme proizvođača mlijeka i mesa.
„Mljekarstvo je kruna poljoprivredne proizvodnje. To je najzahtjevnija grana, izložena brojnim rizicima i zato smatram da je podsticaj od 25 feninga po litru mlijeka izuzetno značajna mjera Vlade Republike Srpske. S druge strane, proizvođači mesa nalaze se u veoma teškoj situaciji jer je tržište preplavljeno jeftinim uvoznim mesom koje obara cijenu domaće proizvodnje“, rekao je Stojanović.
On je upozorio da poljoprivredu dodatno opterećuje nedostatak radne snage u selima, ali smatra da su podsticajne mjere Republike Srpske posljednjih godina dale značajne rezultate.
„Mislim da su u posljednjih deset godina kreirane dobre podsticajne mjere i da ozbiljni proizvođači to prepoznaju. Međutim, zaštita domaće proizvodnje mora se rješavati i na nivou Bosne i Hercegovine, jer bez toga naši proizvođači teško mogu biti ravnopravni na tržištu“, zaključio je Stojanović.
NoviGlas
