Nakon Hrvatske i Crne Gore, gdje poprilično često padaju velika imena iz svijeta politike i biznisa, prodisalo je i pravosuđe u Srbiji, a krupne ribe su, čini se, neuhvatljive jedino za tužioce u BiH.
U fokusu:
- Krupna hapšenja u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori
- Visoki funkcioneri u BiH uglavnom izvan domašaja pravosuđa
- Broj istraga za korupciju u padu
- Tek svaka deseta presuda odnosi se na visoku korupciju
Ovih dana je, naime, čelična pravosudna metla počela da radi u Beogradu, gdje je, između ostalih, pao Davor Macura, vlasnik Alta banke, ali i načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.
Koga je počistila čelična metla?
Slična privođenja bilježena su i u Crnoj Gori, pa je tako u februaru uhapšena bivša crnogorska ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, a isti dan i bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.
Krupna hapšenja ne zaobilaze ni Hrvatsku, gdje je, između ostalih, u februaru uhapšen tadašnji gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, a nedavno je i uhapšenom načelniku opštine Nova Kapela Ivanu Šmitu, kojeg USKOK tereti za primanje mita, određen jednomjesečni istražni zatvor.
USKOK je, osim toga, nedavno podigao i optužnicu protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave “Hrvatskih cesta”.
Koga zaobilaze filmska hapšenja?
Dakle, kada se podvuče crta, filmska hapšenja u posljednje vrijeme jedino zaobilaze aktuelne i bivše visoke funkcionere u BiH, koja je među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Evropi po stanju korupcije.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, ističe da se u BiH konstantno smanjuje udio prijava za korupcijska krivična djela u ukupnom broju prijava, iako ukupan broj krivičnih prijava raste.
“S druge strane, i kada se prijave podnesu, institucije ih ne procesuiraju i ne istraže do kraja: 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, a gotovo 30 odsto istraga se obustavi nakon pokretanja. Broj istraga za korupcijska krivična djela je, na primjer, u 2016. iznosio 618, dok je prošle, 2025. godine, iznosio 359. Isto je i sa visokom korupcijom, gdje je broj istraga u 2025. iznosio svega 28”, naglašava Ožegović.
Šta rade sudovi u BiH?
Isto je, dodaje on, i sa sudovima, gdje je broj osuđujućih presuda sa uslovnom osudom nevjerovatnih 43,4 odsto, a u ukupnoj strukturi osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela, tek svaka deseta se odnosi na korupciju na visokom nivou.
“Sve ovo dovodi do zaključka da pravosudni sistem nije dovoljno efikasan u borbi protiv korupcije, a naročito ne u borbi protiv visoke korupcije, čijim procesuiranjem i kažnjavanjem bi se zapravo poslala poruka da ne postoje nedodirljivi, da se korupcija ne isplati i kod građana bi se ojačala svijest o opravdanosti kažnjavanja i neophodnosti poštovanja zakona”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.
Novinar Dejan Šajinović kaže da su funkcionalno pravosuđe i vladavina prava jedan od najvažnijih uslova EU, međutim…
“EU vas može pritisnuti da usvojite zakone, ali ne može ništa učiniti ako nosioci funkcija ne žele da ih primjenjuju. Da bi se zakoni primjenjivali nije dovoljno imati dobre zakone, već tu famoznu ‘političku volju’ koja će izabrati ljude od integriteta da zakone primjenjuju. A tu vam ne može pomoći ni EU ni bilo ko drugi osim naroda, koji je, kao što je u Srbiji bio slučaj, odlučio da da mandat ljudima koji imaju ozbiljan integritet da obezbijede tu vrstu političke volje. Dok se nešto slično ne desi u BiH, teško je očekivati da će doći do napretka, sa ili bez pritiska iz EU, svejedno”, kaže Šajinović.
Koje predmete u BiH pamtimo?
Iz Tužilaštva BiH su, u informaciji o radu za 2025. godinu, spomenuli nekoliko krupnijih predmeta, koji se, uglavnom, odnose na ranije godine. Spomenuli su, primjera radi, slučajeve odbjeglog Zorana Galića, bivšeg direktora Granične policije BiH, te hapšenog Nenada Nešića, bivšeg ministra bezbjednosti BiH.
“Tužilaštvo BiH je u izvještajnom periodu intenzivno sprovodilo istragu u predmetima korupcije visokog nivoa protiv nekoliko zvaničnika BiH koji su obavljali neke od najodgovornijih funkcija u BiH, a koji su koruptivne aktivnosti preduzimali u svojstvu direktora Granične policije BiH i u svojstvu službenika Granične policije BiH ili na rukovodećim pozicijama zajedno sa drugim licima. Takođe, intenzivirano je preduzimanje istražnih aktivnosti protiv ministra bezbjednosti BiH koji je osumnjičen za niz koruptivnih aktivnosti kojima je pribavljena višemilionska protivpravna imovinska korist”, naveli su, uz ostalo, iz Tužilaštva BiH.
Podigli su, navode, optužnicu i protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH Osmana Mehmedagića Osmice.
Međutim, treba naglasiti da svi ovi predmeti datiraju iz ranijih godina i još uvijek nisu okončani, a osumnjičeni su slobodni ljudi. Nešića ćemo, recimo, uskoro gledati u poslaničkim klupama Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH jer je osvojio mandat na opštim izborima održanim u oktobru 2026.
(nezavisne)
