– Približavanjem hladnijih dana i početkom grijne sezone, situacija na tržištu ogreva pokazuje različite trendove.
Koliko trenutno košta ogrev?
- Iscijepana drva: 165 KM po kubnom metru.
- Lignit: 265 KM po toni.
- Mrki ugalj: 297 KM po toni.
- Sertifikovani pelet: 820–850 KM po toni.
- Pelet bez navedene klase i sertifikata: 770–790 KM po toni.
- Drveni briket: oko 720 KM po toni.
Cijene su navedene sa uračunatim PDV-om, prema izjavama prodavaca iz vijesti.
Dok su cijene ogrevnog drveta i uglja uglavnom ostale stabilne u odnosu na isti period prošle godine, kod peleta i briketa zabilježen je oštar rast cijena uzrokovan velikom potražnjom.
Cijena iscijepanih drva
Što se tiče cijene iscijepanih drva za ogrev, prema riječima prodavaca, za jedan kubni metar u ovom je periodu potrebno izdvojiti 165 KM. Do oktobra je cijena bila nešto niža i iznosila je do 150 KM.
Dovoljne količine drva
“U istom periodu promijenila se cijena i prošle godine i svake godine je to tako. Tada poskupe i radovi u šumarstvu i sirovina, i to je nešto na šta su stanovnici i navikli tako da se velika većina građana već snabdjela kad je drvo u pitanju”, objasnili su za “Nezavisne” iz jedne firme koja se bavi prodajom ogreva na području BiH te dodali da ovo poskupljenje neće dovesti do nekih većih tržišnih poremećaja, s obzirom na to da iscijepanog drveta ima u dovoljnim količinama.
Potražnja za ugljem opada
Kako dodaju, potražnja za ugljem neprekidno opada, zbog čega se i njegove cijene nisu mijenjale posljednje dvije do tri godine.
“Što se tiče uglja, potražnja je sve manja iz dana u dan, te se cijena nije mijenjala već dvije do tri godine”, naveli su prodavci, te dodali da cijene uglja na tržištu trenutno iznose: lignit (u narodu poznat kao drveni ugalj) 265 KM, mrki ugalj (u narodu poznat kao kameni ugalj) 297 KM po toni.
“Zbog stalnog pada potražnje ne očekuje se da će u budućnosti dolaziti do poskupljenja ovog energenta”, objasnili su oni.
Pelet bilježi najveći rast potražnje
Dodaju da je najveći rast potražnje i cijena zabilježen kod peleta.
“Veliki broj domaćinstava prešao je na grijanje na pelet i instalirao odgovarajuće peći, dok proizvođači nisu u jednakoj mjeri povećali proizvodnju, što je dovelo do nesrazmjera između ponude i potražnje. Prošle godine u ovom periodu cijena peleta kretala se od 650 do 700 KM po toni. Ove godine cijene sertifikovanog peleta vrhunskog kvaliteta prešle su 800 KM i kreću se od 820 do 850 KM po toni”, kazali su prodavci peleta.
Jeftinije opcije na tržištu
Dodaju da se na tržištu mogu pronaći i jeftinije opcije, uglavnom u rasponu od 770 do 790 KM po toni, no riječ je o peletu bez klase koji nije sertifikovan.
Najviše poskupio drveni briket
Energent koji je doživio najveći skok cijene ove godine jeste drveni briket.
“Sa prošlogodišnjih 450 do 500 KM po toni, briket je ove godine dostigao cijenu od čak 720 KM po toni, što je poskupljenje od preko 50 odsto. O briketu se manje govori, jer za njim nema toliko velike potražnje na domaćem tržištu. Tržište Banjaluke u većoj mjeri koristi ovaj energent, dok ga ostatak Bosne i Hercegovine kupuje znatno manje. Briket je uglavnom izvozni proizvod koji se iz BiH plasira na evropsko tržište”, istakli su prodavci, te dodali da su sve navedene cijene iskazane s uračunatim PDV-om.
Dodaju da na domaćem tržištu već vlada nestašica briketa za kupce koji bi ga željeli nabaviti.
Sličan scenario sprema se i za pelet
“Sličan scenario uskoro se sprema i za pelet. Dolaskom kiša, snijega i lošijih vremenskih prilika, znatno će se otežati nabavka sirovina. Obilaskom terena u proteklih 15 dana utvrđeno je da su lageri sirovina kod proizvođača prazni i da nema rezervi. Fabrike peleta, briketa i proizvođači iscijepanog drveta trenutno rade po principu “dan za danom”, sve što se u toku dana doveze iz šume ili otkupi, odmah se prerađuje”, objasnili su oni te dodali da onog momenta kada nastupe padavine, dotok sirovina iz šumarija će obustaviti ili usporiti rad fabrika, što će dovesti do nestašice peleta i ogrevnog drveta.
“Zato savjetujemo građanima da ne čekaju s nabavkom, jer u narednom periodu cijene mogu biti samo više. Ulaskom u jesenji period pojeftinjenje je nerealno očekivati. U jeku energetskih kriza koje su prisutne na globalnom tržištu, biće bitno da ogreva ima, a ne koja je cijena”, kažu prodavci i dodaju da je ogrev strateški proizvod te da moramo biti odgovorniji i izvoziti prema EU proizvode koje imamo.
“Obilato smo bogati šumom, imamo jaku drvnu industriju te moramo domaće tržište obezbijediti u ranijim mjesecima, kada je jeftinije, na ovaj način bi imali kvalitetniju robu, po pristupačnim cijenama”, zaključili su oni.
Toplotne pumpe
Iz Fonda za zaštitu životne sredine i EE Republike Srpske istakli su da se, u odnosu na trenutne cijene energenata u Republici Srpskoj i uzimajući u obzir stepene efikasnosti pojedinih sistema, najefikasniji sistem grijanja dobija instaliranjem toplotnih pumpi, posebno sistema vazduh-voda i voda-voda.
“Toplotne pumpe postižu visoke koeficijente korisnog dejstva, u pojedinim slučajevima COP iznosi i preko četiri, što znači da za jedan uloženi kWh električne energije isporučuju više od četiri kWh toplotne energije”, kazali su oni.
Najpovoljnija opcija
Uzimajući u obzir cijene električne energije u Srpskoj, koje su i dalje niže u odnosu na evropski prosjek, te nedavna poskupljenja čvrstih goriva, kako dodaju, grijanje pomoću toplotnih pumpi izdvojilo se kao finansijski najpovoljnija opcija u tekućoj sezoni.
“Ugradnja toplotne pumpe je najisplativija kada se primjenjuje u dobro izolovanim objektima, novogradnji ili kućama koje se temeljno renoviraju u skladu sa važećim pravilnicima iz oblasti energetske efikasnosti. Investicija u toplotnu pumpu gubi smisao u starim, neizolovanim objektima sa lošom stolarijom i visokotemperaturnim radijatorima. U takvim uslovima pumpa radi pod maksimalnim opterećenjem, gubi efikasnost, a računi za električnu energiju rastu. Važno je naglasiti da i bilo koji drugi sistem grijanja gubi svoju punu efikasnost i isplativost ukoliko objekat nije adekvatno toplotno izolovan”, pojasnili su oni za “Nezavisne”, te dodali da izolacija fasade i postavljanje kvalitetne stolarije predstavljaju temelj svake energetske efikasnosti.
Kvalitetna toplotna izolacija
Njihovim unapređenjem ukupne potrebe za energijom smanjuju se za 30 do 50 odsto.
“Postavljanjem kvalitetne toplotne izolacije (stiropor ili kamena vuna debljine 10 do 15 cm) ostvaruje se koeficijent prolaza toplote manji od 0,3 W/m2K što je ujedno i propisana maksimalno dozvoljena vrijednost za vanjske zidove. Zamjenom stare stolarije novim prozorima sa troslojnim staklima i petokomornim ili šestokomornim PVC profilima ostvaruje se koeficijent prolaza toplote znatno povoljniji od zakonski propisane granice, koja trenutno iznosi 1,6 W/m2K. Kuća sa dobrom izolacijom efikasno zadržava toplotu, što omogućava ugradnju sistema grijanja manje snage. Na taj način direktno se štedi kako na početnoj nabavci manje opreme, tako i na svakodnevnoj potrošnji tokom sezone”, naveli su oni.
Kako dodaju, za većinu individualnih stambenih objekata, posmatrajući period amortizacije od pet do 10 godina, toplotne pumpe nude najbolji odnos uloženog i dobijenog.
Početna investicija viša
“Iako je početna investicija viša, često i po nekoliko hiljada KM u odnosu na klasične kotlove, niska cijena pogonskog energenta tokom grijne sezone omogućava brzi povrat investicije”, zaključili su oni.
Prema riječima jedne Banjalučanke koja je skoro napravila i dobro izolovala kuću od 130 kvadrata, te se grije na toplotnu pumpu, račun za struju joj nikada nije prešao 160 KM.
Prema riječima druge Banjalučanke, za grijenje mjesečno odvaja oko 113 KM “Eko toplanama” za 59 kvadrata, te ove godine nije zadovoljna grijanjem.
(nezavisne)
