Šekularac ističe da će u ovom graditeljskom poduhvatu biti izazov izvesti ono što je tadašnjim majstorima bilo jednostavno, jer se danas više ne gradi na taj način, poput specifičnih slogova opeke i kombinacije kamena i opeke na fasadi i fasadnim vijencima.
Profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Nenad Šekularac izjavio je Srni da će kopija hilandarskog sabornog hrama u Bijeljini u potpunosti odgovarati istorijskoj vjernosti, uz poštovanje savremenih propisa, te istakao da očekuje da konkretna realizacija projekta počne na proljeće.
On je rekao da ovaj projekat ne bi bilo moguće ostvariti bez podrške Republike Srpske i grada Bijeljina, budući da je riječ o poduhvatu koji zahtijeva značajna finansijska sredstva i duži period za realizaciju.
Šekularac, koji je kao stručnjak direktno angažovan na obnovi manastira Hilandara od 2004. godine, ukazao je da će glavni izazov biti da se prelijepi saborni hram, posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice, izvede u obliku u kakvom je prvobitno bio sagrađen na Svetoj Gori.
On ističe da je ovo i prilika da se obnove neke zaboravljene vještine, ali da pojedini elementi neće biti identični, te kao specifičnost navodi da će u bijeljinskoj kopiji biti oltarska pregrada kakva je bila u vrijeme kralja Milutina.
Šekularac kaže da nacrti za samo izvođenje za sada ne postoje, ali će biti izrađeni u narednom periodu, te napominje da je izgradnja započeta prema projektu koji je dobio građevinsku dozvolu, ali bez detaljnog izvođačkog projekta.
“Naš zadatak biće da ga izradimo tako da u potpunosti odgovara istorijskoj vernosti, ali uz poštovanje savremenih propisa i zahteva korisnika”, rekao je Šekularac, koji je u ovom projektu zadužen za tehnološki dio i kao konsultant mlađem kolegi Nikoli Macutu kako bi sve bilo realizovano što vjerodostojnije.
IZAZOV IZVESTI ŠTO VJERODOSTOJNIJE ELEMENTE HRAMA
On podsjeća da je na samom hilandarskom hramu posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice tokom istorije intervenisano u više navrata, odnosno prvo je dograđen trem, koji je kasnije zatvoren, kao i da je postavljena nadstrešnica iznad zapadnog ulaza.
Šekularac ukazuje da je prvobitni, prelijepi kameni ikonostas zamijenjen drvenim baroknim ikonostasom koji ga zaklanja, kao i da je pod u oltarskom prostoru prepravljan nekoliko puta i uvedeno grijanje u cijelom hramu.
“Sada imamo jedinstvenu priliku da u razmeri 1:1 realizujemo elemente za koje se u literaturi navode različite pretpostavke o načinu gradnje. Pre svega mislim na izgradnju spoljne priprate, koja se često naziva Lazarevom pripratom”, istakao je on.
Na ovaj način, kaže on, kroz praktičnu realizaciju, moći će da se provjere, potvrde ili opovrgnu pojedine pretpostavljene teze o tome kako je hram prvobitno građen i sukcesivno proširivan.
Šekularac ističe da će u ovom graditeljskom poduhvatu biti izazov izvesti ono što je tadašnjim majstorima bilo jednostavno, jer se danas više ne gradi na taj način, poput specifičnih slogova opeke i kombinacije kamena i opeke na fasadi i fasadnim vijencima.
“Ipak, smatram da će najveći izazov biti izvođenje kriškastih kupola kakve postoje na sabornom hramu. Ne sećam se da sam u skorije vreme video da ih je neko izvodio, a svedoci smo njihovog postojanja na prelepom Hilandarskom sabornom hramu i u Crkvi Hrista Spasitelja u Polju /crkva Hora/ u Carigradu”, rekao je on.
Šekularac smatra da će to biti izvanredna prilika da se kroz samu gradnju provjere volumetrijske i tehnološke analize, ali i da se obnove neke zaboravljene tehnološke vještine i obuče radnici za njihovo izvođenje.
POJEDINI ELEMENTI NEĆE MOĆI BITI IZGRAĐENI IDENTIČNO
On je ukazao da, nažalost, pojedini elementi neće moći da budu izgrađeni identično kao na hilandarskom hramu.
Šekularac napominje da u Hilandaru postoje prelijepi stubovi velikih dimenzija u naosu i priprati, ali da bi njihova izrada od kamena danas bila izuzetno skupa, a zbog savremenih propisa i konstruktivnih zahtjeva, više ih nije moguće izvesti u originalnom materijalu.
Čak i kada bi to bilo izvodljivo, napominje on, predstavljalo bi ogroman i tehnološki izuzetno zahtijevan poduhvat, s obzirom na to da su originalni stubovi klesani iz jednog bloka dimenzija čak 120 puta 120 puta 540 centimetara, pa će zbog svega toga ovi stubovi sada biti realizovani u drugim materijalima.
On kaže da će, prema dogovoru sa NJegovim visokopreosveštenstvom mitropolitom zvorničko-tuzlanskim Fotijem i protojerejem-stavroforom Milošem Trišićem, biti izvedena oltarska pregrada kakva je bila u vrijeme kralja Milutina.
“Na taj način će ceo oltarski prostor sa freskom `Bogorodice Šire od nebesa` mnogo više doći do izražaja”, naglasio je Šekularac i dodao da će i oslikavanje fresko tehnikom biti izuzetno zahtjevan tehnološki poduhvat.
(Srna)
