Generacije koje su odrastale osamdesetih i devedesetih godina dobro pamte “Čudesnu šumu”, crtani film koji je obilježio djetinjstvo mnogih gledalaca širom bivše Jugoslavije. Ove godine slavi 40. rođendan.
Čarobni kist, slikar Paleta, dabar Oštrozub, medvjed Mate i zloglasni Kaktus Car samo su neki od likova koji su ostali u sjećanju publike.
Animirani film “Čudesna šuma”, premijerno prikazan 1986. godine, bio je jedan od najvećih poduhvata tadašnje jugoslovenske animacije. Nastao je u Zagrebu, u vrijeme SFRJ, a iza njega je stajala saradnja domaćih i američkih filmskih stvaralaca.
Danas se često predstavlja kao prvi hrvatski dugometražni animirani film, ali je u vrijeme nastanka bio jugoslovenska produkcija, namijenjena publici mnogo široj od granica jedne republike.
Kako je nastala “Čudesna šuma”?
Film je režirao Milan Blažeković, jedan od poznatih autora zagrebačke animatorske scene, prema priči književnice Sunčane Škrinjarić.
Nastao je u produkciji Croatia Filma, uz saradnju s američkom kompanijom Fantasy Forest Films iz Njujorka.
Bio je to veliki korak za domaću animaciju, koja je već imala međunarodni ugled zahvaljujući Zagrebačkoj školi crtanog filma, ali se uglavnom oslanjala na kratkometražna ostvarenja.
Blažeković je iskustvo sticao u Zagreb filmu, gdje je radio i na čuvenom animiranom serijalu “Profesor Baltazar”.
Za “Čudesnu šumu” odabrao je drugačiji pristup, bliži klasičnoj Diznijevoj animaciji, s izražajnim životinjskim likovima, muzikom i bajkovitom pričom.
Na filmu su radili brojni domaći i strani umjetnici, a među autorima muzike bili su Denis Leogrande i Arsen Dedić.
Sjećate li se Palete i Kaktus Cara?
Priča počinje kada slikar Paleta zaspi ispod čarobnog stabla u šumi.
Nakon buđenja otkriva da razumije govor životinja, dok njegov kist dobija neobičnu moć.
Upoznaje šumske stanovnike, među kojima su dabar Oštrozub, medvjed Mate, lisica Lili i ježevi Do, Re i Mi.
Međutim, šumom vlada Kaktus Car, koji strahuje od proročanstva da bi jedan čovjek mogao da okonča njegovu vladavinu.
Zbog toga šalje čarobnjaka Štapića da pronađe Paletu i spriječi ostvarenje proročanstva.
Ali priča dobija neočekivan obrt kada Štapić odluči da pomogne slikaru i životinjama.
Na kraju se otkriva da iza Kaktus Careve zlobe stoji neobičan razlog – nikada nije procvjetao.
Upravo taj detalj daje posebnu poruku filmu. Umjesto da neprijatelja jednostavno unište, junaci pokušavaju da ga promijene.
Priča o prijateljstvu, prirodi, zajedništvu i dobroti tako je postala mnogo više od obične dječje bajke.
Zašto film nije osvojio američke bioskope?
Iako je nastala u Jugoslaviji, “Čudesna šuma” od početka je imala međunarodne ambicije.
Američki koproducent Fantasy Forest Films trebalo je da pomogne njenom plasmanu na tržište SAD.
Međutim, kako je pisao filmski kritičar Damir Radić, američki partner nije uspio da obezbijedi bioskopsku distribuciju.
Animacija i način pripovijedanja tamošnjoj publici djelovali su pomalo staromodno u poređenju s tadašnjim trendovima.
Film je ipak pronašao put do američkih gledalaca putem televizije, uključujući HBO, a kasnije i VHS izdanja.
Na prostoru Jugoslavije imao je drugačiju sudbinu.
“Čudesna šuma” postala je jedan od prepoznatljivih crtanih filmova svog vremena, a televizijska prikazivanja omogućila su da je upoznaju i generacije koje su rođene godinama nakon premijere.
Nastavak stigao četiri godine kasnije
Uspjeh “Čudesne šume” otvorio je put još jednom dugometražnom animiranom ostvarenju.
Godine 1990. Milan Blažeković režirao je “Čarobnjakov šešir”, nastavak priče nastao u saradnji Croatia Filma i američkog partnera.
Bio je to još jedan film koji je pronašao svoje mjesto među ljubiteljima domaće animacije.
Zanimljivo je da su oba ostvarenja nastala u periodu velikih promjena.
“Čudesna šuma” snimljena je u vrijeme postojanja Jugoslavije, dok je “Čarobnjakov šešir” stigao neposredno pred njen raspad.
Uprkos tome, oba filma nastavila su da žive kroz televizijska emitovanja, video-kasete i kasnije internet.
Kako podsjeća City Magazine, “Čudesna šuma” danas nije važna samo kao pionirsko ostvarenje dugometražne animacije, već i kao dio zajedničkog kulturnog nasljeđa generacija koje su odrastale na prostoru bivše Jugoslavije.
Četiri decenije kasnije, dovoljno je čuti naziv filma ili ponovo vidjeti njegove junake da se mnogi prisjete vremena kada su se omiljeni crtani filmovi čekali pred televizorom.
(nezavisne)
