Na opštim izborima, održanim 4. oktobra 2026. godine, birači su primijetili da je boja flomastera probijala glasačke listiće te da je, kako tvrde, na nekim mjestima bilo premalo kabina za glasanje, ali je i skeniranje znalo trajati predugo.
Šta su birači i posmatrači uočili?
- Boja flomastera probijala je glasačke listiće.
- Na pojedinim biračkim mjestima nedostajalo kabina.
- Skeneri su usporavali glasanje i stvarali gužve.
- Stručnjaci ukazuju na potrebu bolje obuke biračkih odbora.
To je tek dio nedostataka koji su primijećeni na minulim izborima, a građani kažu da se nadaju da će to biti ispravljeno do 2028, kada će birati lokalnu vlast.
Kako smanjiti red čekanja?
“Glasao sam na Starčevici, u Banjaluci, oko 18 časova. Kada sam došao na glasačko mjesto, primijetio sam više od 20 ljudi ispred učionice, dok su unutra bile samo dvije kabine. Mislim da bi se dodavanjem dodatnog broja kabina red čekanja mogao skratiti”, kaže za “Nezavisne novine” jedan Banjalučanin.
Čekao je, prisjeća se, više od pola sata, a kada je napokon ušao u učionicu te glasao, primijetio je da je boja sa flomastera probila listiće.
“I gdje je tu tajnost glasanja? Okrenem listić, ali opet se vidi položaj boje koja je probila papir. I na kraju, kada sam napokon došao na red pred skener, i tu je, prema mom mišljenju, moguće napraviti napredak. U 21. vijeku proces skeniranja mora biti brži”, rekao je ovaj Banjalučanin.
Kakva su iskustva?
Djevojka koja je bila terenski tehničar za nove tehnologije, otkrila je za “Nezavisne novine” da je iz neposrednog iskustva uočila probleme u radu izborne opreme i organizaciji glasanja. Već u subotu, kako navodi, tokom postavljanja biračkih mjesta, pojavili su se problemi sa skenerima. Na sam dan izbora, dodaje ona, problemi sa skenerima bili su još izraženiji.
“Na gotovo svim biračkim mjestima za koja sam bila zadužena uređaji su povremeno pravili probleme, a dešavalo se i da se glasački listići zaglave ili da ih skener uopšte ne prihvata. Jedna od instrukcija koju smo dobili bila je da se skener sa zadnje strane blago podigne kako bi glasački listić mogao proći kroz uređaj”, kaže ona.
Takođe, primijetila je, dodaje, da je obrada listića na pojedinim uređajima trajala predugo, što je stvaralo gužve i usporavalo protok birača.
Problemi su se, ističe, javljali i prilikom biometrijske identifikacije birača. Još jedan problem na koji su ukazivali građani, a koje je, kaže, uočila kroz razgovore na biračkim mjestima, odnosi se na flomastere korištene prilikom glasanja.
“Prema navodima građana, boja je bila toliko intenzivna da se trag mogao vidjeti i na poleđini glasačkog listića. Zbog toga su pojedini birači izražavali zabrinutost da član biračkog odbora zadužen za skener, ali i drugi članovi odbora koji rukuju listićima, mogu vidjeti za koga je birač glasao. Osim toga, dešavalo se da boja sa markera ostane na samom skeneru, zbog čega je operater morao da čisti uređaj krpicom kako bi nastavio sa radom. I ovaj problem oduzimao je dodatno vrijeme i usporavao proces glasanja”, ističe sagovornica “Nezavisnih novina”.
Šta su neka od rješenja?
Hasan Kamenjaković, PR menadžer Koalicije “Pod lupom”, kaže da bi u narednom izbornom periodu trebalo fokus staviti na samu obuku izborne administracije, a ne na ubrzavanje opreme. Bitno je, kaže, da su u biračkim odborima ljudi koji znaju šta rade.
“Onda bismo imali i otvaranje biračkih mjesta na vrijeme i manje gužve. A moramo raditi i na edukaciji birača. Mislim da nas je previše procesa pogodilo ove godine, uz nove tehnologije i redizajn glasačkog listića. Dakle, dva ključna procesa – edukacija izborne administracije i edukacija birača bi bili prioriteti za naredne izbore”, rekao je Kamenjaković za “Nezavisne novine”.
Da li je ispit položen?
Odgovor na naš upit nismo dobili ni iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Nedavno je član CIK-a Suad Arnautović ocijenio da su specifične izborne tehnologije “položile ispit” na ovogodišnjim opštim izborima u BiH, ali smatra da bi naredni donosioci odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH trebalo da razmišljaju i o dogradnji tog sistema, na primjer, uvođenjem kamera na samo biračko mjesto, ali i nekih drugih neophodnih inovacija. Arnautović je govorio i o Centralnom biračkom spisku.
“Jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jeste realno sagledavanje popisa birača u BiH. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u BiH”, rekao je Arnautović.
Šta su konkretni nedostaci?
Politikolog Dragana Vučković kaže da je, iako je izborni dan u cjelini protekao mirno, tokom samog glasanja na biračkom mjestu primijetila nekoliko konkretnih tehničkih i organizacionih nedostataka.
“Prva stvar koju sam primijetila jeste problem sa kvalitetom markera i papira. Mastilo je probijalo na drugu stranu listića, pa se sa poleđine moglo vidjeti kako je ko glasao. To je tehnički propust koji se lako rješava boljim izborom materijala, ali je izuzetno važno da se ispravi kako bi se u potpunosti sačuvala diskrecija glasanja”, istakla je Vučkovićeva za “Nezavisne novine”.
Nakon toga, kako dodaje, uočila je da je sam izgled glasačkih lista bio prilično komplikovan, posebno za stariju populaciju.
“Umjesto imena, na listama su prevladavali brojevi, što je mnoge građane zbunilo i stvorilo velike nedoumice. Zbog toga su stariji birači dio vremena gubili na snalaženje i duže popunjavali listiće, što je dodatno usporilo cijeli proces glasanja”, rekla je Vučkovićeva.
Na kraju, prema njenim riječima, cijelu situaciju otežavala je i sama organizacija u prostoriji.
“Broj kabina nije bio dovoljan za broj prisutnih ljudi, a do dodatnog zastoja dolazilo je i zbog povremenih kočenja u radu aparata za skeniranje, što je na kraju stvaralo nepotrebne gužve. Sve su to tehnički i organizacioni detalji koji se mogu unaprijediti, ali su stvorili loš utisak kod birača, posebno kada se uzme u obzir da su nove tehnologije praktično nametnute”, ističe Vučkovićeva za “Nezavisne novine”.
(nezavisne)
