Nakon više mjeseci čekanja, nagađanja i špekulacija Evropska komisija je konačno objavila dokument o tome kako EU vidi proces proširenja u narednom periodu.
Nakon više mjeseci čekanja, nagađanja i spekulacija Evropska komisija je konačno objavila dokument o tome kako EU vidi proces proširenja u narednom periodu.
Ovo je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata koje mogu u manjoj ili većoj mjeri odražavati stvarno stanje u kojoj fazi se proširenje nalazi, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je u pitanju širenje EU.
EU je, naime, najavila da će u narednom periodu sprovesti konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata za članstvo prije punopravnog članstva, a da će paralelno s tim pripremiti samu Uniju za buduće nove članice kroz reforme u procesu odlučivanja.
Veto bi ostao samo za finalnu fazu
Inače, tema donošenja odluka unutar EU i balansiranje interesa zemalja članica s jedne strane i bloka kao cjeline sa druge u procesu kroz koji se odluke formulišu jedno je od najosjetljivijih pitanja i u ovom novom kominikeu EU nije spremna reformisati taj sistem u cijelosti, već se samo fokusirati na odluke koje se odnose na proces proširenja.
Na primjer, umjesto, kao do sada, da veto može da se uloži praktično na svakom koraku u procesu pregovaranja, sada bi veto ostao kao mogućnost samo za finalnu fazu. Na primjer, za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina unutar tijela EU, bez mogućnosti veta, kako je sad slučaj.
Kako proširiti EU, a ne smanjiti novac sadašnjim članicama
Drugo veoma osjetljivo pitanje odnosi se na finansiranje, odnosno budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, s obzirom na to da se zemlja nalazi u egzistencijalnom ratu, neke zemlje članice, koje inače imaju simpatije prema Ukrajini, spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno umanjivanje budžetskih sredstava za postojeće članice.
Pojednostavljeno rečeno, ako budžetski kolač ostane isti, a proširi se broj novih članica, svaka zemlja koja dobija više iz evropskog budžeta nego što u njega uplaćuje bi potencijalno dobijala znatno manje ako Ukrajina postane članica.
Novi prijedlog Komisije cilja na to da se nađe način da se ne umanjuju sredstva koja dobijaju sadašnje članice.
Inače, to pitanje je malo komplikovanije zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalni vid dotacija, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne svoju ekonomiju na dovoljno visok nivo da može participirati u jedinstvenom tržištu EU. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale svoj bruto domaći proizvod, u jednom trenutku će se morati odreći dotacija u korist novih članica, koje bi se našle u sličnoj situaciji u kojoj su one bile kada su postale članice.
Šta novi dokument znači za BiH
Kada je riječ o BiH, uputili smo pitanje Delegaciji EU šta to konkretno znači za zemlju, a oni su nas uputili na izjavu koju je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, postavio na svom X nalogu, pa ćemo se tim izvorom koristiti kako bismo pokušali ocijeniti šta novi dokument znači za nas.
Soreka je u svom postu naglasio da je ova mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU.
Važno je i da je Soreka pitanje proširenja povezao s evropskom bezbjednošću, što je argument koji mnogi evropski političari koriste unutar svojih zemalja kao argument da je proširenje u interesu čak i građana koji su skeptični u vezi s prijemom novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.
Soreka: BiH nije među zemljama koje će dobiti mapu puta
Soreka je, međutim, poslao vrlo jasnu poruku BiH i njenim političarima, što je nešto na šta smo i mi proteklih mjeseci upozoravali.
“Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.
Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.
Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU”, napisao je Soreka.
Vrata ostaju otvorena, ali BiH mora izaći iz političke blokade
Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali je njeno mjesto u EU ako se politička klima u zemlji promijeni.
(nezavisne)
