Izborni rezultati su u fokus ponovo stavili disproporciju između snage SDA i njenog predsjednika Bakira Izetbegovića, koji je još jednom dobio značajno manji broj ličnih glasova u odnosu na stranku koju vodi.
Bakir Izetbegović je ove godine imao 187.935 glasova (23,88 odsto) za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, dok je njegova stranka SDA na ostvarila bolji rezultat. SDA je za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imala 229.556 glasova, od čega je 11.765 iz Republike Srpske.
U Federalnom parlamentu SDA je imala 229.556 glasova, što je takođe više od Izetbegovićevog broja glasova.
Na Opštim izborima 2022. godine je Izetbegović takođe imao manje glasova nego SDA. Dobio je 214.412 glasova (37,25 posto), a SDA je na nivou BiH imala 273.547 glasova, od čega 30.132 iz Srpske.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH je SDA dobila 238.116 glasova, takođe više nego Izetbegović te godine.
Ovakvi analitički podaci govore jasnije od bilo kakvih političkih komentara, a to je da glasači SDA uporno šalju poruku Bakiru Izetbegoviću da žele podržati ovu stranku, ali ne i njega. Dok stranačka infrastruktura SDA i dalje demonstrira zavidnu stabilnost i snagu na zakonodavnim nivoima, Izetbegović kao pojedinačni kandidat za Predsjedništvo BiH ne uspijeva privući ni svoju stranku, a kamoli širu publiku.
Poređenja radi, Semir Efendić, predsjednik SBiH, pokazuje potpuno suprotan model političke snage. On je u utrci za Predsjedništvo BiH dobio dvostruko više ličnih glasova nego što je dobila njegova stranka. Osvojio je 141.515 ličnih glasova, dok je SBiH za PD PS BiH imala ukupno 69.353 glasa od čega je 3.478 iz Srpske.
Iako je Izetbegović zaostao za stranačkim rezultatom, uspio je ublažiti razliku u odnosu na svog glavnog rivala Denisa Bećirovića i rezultate izbora 2022. godine. Tada je razlika među njima bila u 115.826 glasova, dok je na jučerašnjim izborima razlika svega 22.849 glasova.
Ovakvi brojevi pokazuju da je utrka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda bila mnogo neizvjesnija nego prije četiri godine i da je Izetbegović uspio umanjiti razliku među njima, ali temeljni problem za lidera SDA ostaje nesporan: Glasači i simpatizeri SDA očigledno žele da neko drugi vodi stranku.
Među kandidatima SDA na ovim Opštim izborima najveću popularnost je pokazao Haris Zahiragić koji je u svojoj izbornoj jedinici za PD PS BiH dobio čak 29.171 glas, što je najveći broj preferencijalnih glasova svih kandidata za Predstavnički dom BiH u toj izbornoj jedinici.
Nakon njega, najviše glasova iz SDA su dobila dva kandidata iz Tuzlanskog kantona za PD PS to su Muamer Zukić (28.920 glasova) i Midhat Čaušević (20.445 glasova).
Određenu popularnost su pokazali Mirsad Zaimović i Faruk Kapidžić, koji su imali više od 15.000 glasova, a manje od 20.000, što je posebno zanimljivo u kontekstu Kapidžića (15.446 glasova) jer je on bio kandidat za niži nivo vlasti, kantonalnu skupštinu, gdje je znatno manji glasački bazen nego za državni nivo. Kapidžić je takođe ove godine udvostručio broj glasova u odnosu na istu kandidaturu iz 2022. godine.
(klix.ba)
