Političke partije iz Republike Srpske i FBiH ulaze u završnicu još jedne predizborne trke s krajnjim ciljem da čak i 4. oktobra u kasnim večernjim časovima proglase pobjedu, a pojedine izjave, među kojima ima i onih prije početka zvanične trke za glasove, upućuju na neizvjestan postizborni period.
Najvažnije činjenice
- Od dva mjeseca do gotovo godinu i po – raspon trajanja formiranja vlasti.
- 2022. godina – SDP BiH, NiP, NS, HDZ BiH i SNSD postigli dogovor o vlasti.
- Tri delegata – broj u Domu naroda koji Dragan Čović ističe kao kriterijum za učešće u vlasti.
- Izborni zakon i Krivični zakon BiH – pitanja oko kojih su izneseni različiti politički uslovi.
Vlast na nivou BiH je tokom proteklih 20 godina formirana u različitim rokovima. Bilo je mandata koji se počinjali dva mjeseca nakon izbora, ali i gotovo godinu i po nakon potvrde izbornih rezultata.
Saziv koji je na isteku jedan je od rijetkih koji je dogovoren u kratkom roku nakon ekspresnog dogovora predstavnika bošnjačke “trojke” – SDP BiH, NiP i NS, te HDZ-a i SNSD-a 2022. usljed čega su se i novoizabrani funkcioneri, počevši od predsjedavajućeg i ministara u Savjetu ministara, u foteljama našli već u prvim danima naredne godine.
Međutim, uprkos ekspresnom početku, partneri su se brzo razišli tako da je dosta stvari iz potpisanog sporazuma ostalo samo slovo na papiru, ali i kamen spoticanja u praksi, posebno u dijelu reformskih zakona iz oblasti pravosuđa, izbornih pravila i preuzetih obaveza na putu ka članstvu u EU.
Iza aktuelnih partnera su i različiti pogledi na budućnost Kancelarije visokog predstavnika u BiH i zakone koje su u proteklim godinama, na svoju ruku, nametali visoki predstavnici.
To se posebno odnosi na intervencije u Krivični zakon BiH na kojima stoje potpisi Valentina Incka i Kristijana Šmita koji je, između ostalog, kao krivično djelo propisao nepoštovanje odluka visokog predstavnika usljed čega je osuđen i Milorad Dodik u svojstvu predsjednika Republike Srpske.
Selakov prijedlog
Na to se nedavno osvrnuo lider SPS-a i ministar pravde Srpske Goran Selak izjavom da bi predstavnici vlasti i opozicije iz Srpske trebalo da djeluju zajednički u institucijama BiH da bi se otvorilo pitanje svih zakonskih odredaba koje su nametnuli visoki predstavnici, a ne mogu se primijeniti.
– Treba da tražimo da ne idemo dalje u sastav novog Savjeta ministara dok se taj Krivični zakon ne stavi pred poslanike i da odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik, a nisu primjenjive, stavimo van snage – poručio je.
S druge strane, dio karata su otkrili i pojedini funkcioneri hrvatskog i bošnjačkog naroda. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović je, čak i prije kampanje, otvoreno poručio da će u vlast, ako se oni budu pitali, onaj ko nakon izbora bude imao tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH što su u mandatu na izmaku imali samo SNSD i Čovićeva stranka.
Taj stav dijele i u SNSD-u, dok je stav gotovo svih bošnjačkih stranaka da sa SNSD-om ne treba praviti nikakvu vlast i kompromise.
Najveći trn u oku partija okupljenih oko HDZ-a je fotelja u Predsjedništvu BiH, ona namijenjena predstavniku hrvatskog naroda u kojoj je u nekoliko mandata, pa i u aktuelnom, Željko Komšić, lider Demokratske fronte, koga su do nje doveli većinski glasovi u bošnjačkom biračkom tijelu.
Komšić je, s druge strane, ove godine u izbornu trku gurnuo svog savjetnika Slavena Kovačevića, a iz hrvatskog korpusa oko HDZ-a je poručeno da će, ako bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, uslijediti blokada ako ne bude kompromisa oko Izbornog zakona da bi zaustavili tu praksu.ž
Upravo je Predsjedništvo BiH ključna adresa za početak formiranja vlasti nakon potvrde izbornih rezultata. U borbi za tri pozicije su SNSD, SDS, Lista za pravdu i red, za fotelju srpskog člana, zatim HDZ, DF i nezavisni kandidat za poziciju hrvatskog člana te SDA, SDP, SBB, SBiH koje imaju svoje kandidate za bošnjačkog člana.
Dominacija
Pobjednici među njima će odlučivati o budućem sazivu Savjeta ministara u kojem bi, u dolazećem mandatu, predsjedavajući trebalo da bude Bošnjak, a u ovom procesu se pita Predstavnički dom Parlamentarne skupštine gdje se potvrđuje ili odbija prijedlog Predsjedništva o predsjedavajućem Savjeta.
Osim toga ko će biti novi članovi Predsjedništva i Predstavničkog doma, važan je i broj delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine jer će to, u prvom redu, oslikati koliko je ko osvojio mandata u Narodnoj skupštini, odnosno federalnom parlamentu.
Politički analitičar Filip Matić smatra da je izvjesna postizborna kriza ako blok oko HDZ-a bude imao većinu među Hrvatima u kolektivnim organima, ali ne i u Predsjedništvu BiH.
– Mislim da nas očekuje nova blokada ako se ponovi slučaj Komšić – rekao je Matić za “Glas”.
Kombinacije je, dodao je, nezahvalno praviti prije izbora, ali neki trendovi se već naziru.
– “Trojka” je na početku ovog mandata bila raspoložena za kreiranje vlasti, ali su se brzo okrenuli nacionalnoj retorici, goroj od SDA. Stiče se utisak da su pokušali da igraju igru SDA, ali da su ipak vrlo neiskusni igrači – rekao je Matić.
Mandat je obilježilo, podsjetio je, suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku koje je bilo instruisano i iz međunarodne zajednice i u velikoj mjeri potpomognuto od strane bošnjačke političke elite.
– Bošnjaci imaju svoje namjere, a to je potpuna dominacija u BiH. Ono što trenutno rade Hrvatima u BiH je deset odsto onoga što bi se radilo Srbima ako bi nastala unitarna BiH – zaključio je Matić.
Imenovanje i sa dva glasa
Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara može imenovati i sa dva glasa. Tako je bilo i u ovom mandatu prilikom imenovanja Borjane Krišto iz HDZ-a. Za su bili Željka Cvijanović (SNSD) i Denis Bećirović (SDP), dok je Komšić (DF) bio protiv.
(glassrpske)
