U prosjeku, BiH je u prvom polugodištu 2026. godine na mjesečnom nivou izvozila auto-dijelove vrijedne oko 49,3 miliona maraka.
Šta bi moglo ojačati domaću auto-industriju
proizvodnja senzora
razvoj baterijskih komponenti
proizvodnja aluminijskih konstrukcija više vrijednosti
tehnološka modernizacija pogona
osposobljavanje za proizvodnju komponenti za električna vozila
Dijelovi za automobile su se na taj način odlično pozicionirali na listi najznačajnijih proizvoda koje BiH radi za inostrana tržišta.
“U prvi šest mjeseci 2026. godine dijelovi za motorna vozila ostvarili su izvoznu vrijednost od 295,6 miliona KM”, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Podrška privrednicima
Boško Borojević, sekretar granskih udruženja energetike, elektro-hemijske industrije i metalurgije i prerade metala u Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da podaci o izvozu ohrabruju, ali treba biti oprezan, jer, kako podsjeća, situacija u automobilskoj industriji EU nije na zavidnom nivou.
“Nadamo se da će izvoz biti još veći i uspješniji. Mislim da su privrednici shvatili da, povećanjem energetske efikasnosti, a samim tim i praćenjem legislative koja dolazi iz EU, moraju postati jača karika u dobavljačkim lancima prema firmama u EU. Nadamo se da će se evropske firme sve više i više oslanjati na nas. Privredna komora Republike Srpske preduzima mnogo aktivnosti povodom toga. Pripremamo privredna društva, informišemo ih, radimo obuke. Stvaramo bolji ambijent i dajemo podršku privrednim društvima kako bismo imali konkurentnije proizvode na tlu EU”, rekao je Borojević za “Nezavisne novine”.
Kako napraviti iskorak
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da je, kako bi se napravio iskorak u pogledu pozicije naših izvoznika u okviru proizvodnih lanaca automobilske industrije EU, potrebna promjena u pravcu tehnološke modernizacije i prelasku na složenije sisteme.
Prema njegovim riječima, postojeći podaci govore o postojanju proizvodne baze koja se dominantno odnosi na proizvode nižeg nivoa vrijednosti.
“Prije svega se to odnosi na proizvodnju presvlaka za sjedišta i kablova, što predstavlja komponente za auto-industriju koje generišu minimalnu zaradu. Zadržavanje konkurentnosti u ovim industrijama pretpostavlja niže zarade radnika uz konstantnu prijetnju od konkurencije iz zemalja sjeverne Afrike sa znatno nižim troškovima rada”, ističe Mlinarević.
Zato je, kako profesor dodaje, neophodno podići kadrovsku osposobljenost naših proizvođača za razvoj tehnološki naprednijih dijelova za auto-industriju: senzora, baterijskih komponenti i aluminijskih konstrukcija više vrijednosti.
Proizvodnja vozila na prekretnici
“Ovo dobija na značaju ukoliko znamo da se automobilska industrija nalazi na prekretnici koja će značiti veći nivo elektrifikacije. Iz tog razloga je izrazito važno pripremiti domaću auto-industriju na tu promjenu kroz kadrovsko i tehnološko osposobljavanje za mogućnost proizvodnje dijelova za električne automobile. Bez ovih strukturnih promjena naša industrija auto-komponenti postaje ranjiva na tehnološke promjene i rast konkurentnosti zemalja sa jeftinijom radnom snagom”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.
Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, pozdravlja otvaranje postrojenja za izradu auto-dijelova, jer to, ističe, otvara radna mjesta.
“Ako postoji mogućnost da se otvori ispostava bilo gdje, te zaposli 100-200 radnika, to podržavam, naravno, uz usklađenost sa zakonom i bitno je da su radnička prava zaštićena”, rekao je Smiljanić za “Nezavisne novine”.
U poslovnoj zajednici u BiH su još ranijih godina ocjenjivali da je BiH potvrdila svoju poziciju pouzdanog partnera u evropskoj automobilskoj industriji, a u najznačajnija tržišta spadaju Njemačka, Austrija i Italija.
(Nezavisne)
