BiH je u fazi dubokih demografskih i političkih promjena u kojem starenje stanovništva sve više postaje i pitanje raspodjele političkog uticaja.
Iako su mladi gotovo uvijek u središtu političkih obećanja i predizbornih kampanja, izborne rezultate u značajnoj mjeri određuje i starosna struktura stanovništva, jer brojnost pojedinih generacija, njihovi interesi i spremnost da iskoriste pravo glasa imaju sve veću težinu.
Najvažnije brojke
- 3.414.364 upisana birača u BiH.
- 3,1 milion procijenjenih stanovnika.
- 22% stanovništva starije je od 65 godina.
- 1.705.520 građana izašlo je na izbore 2020. godine.
- 31 % ukupne izlaznosti mogla bi činiti grupa starija od 65 godina (procjena).
- 760.000 penzionera u BiH.
- 900.000 mladih do 30 godina, ali bez proporcionalnog političkog uticaja.
Demografi procjenjuju da osobe starije od 65 godina čine oko 22 odsto ukupnog stanovništva BiH, što u apsolutnim brojkama predstavlja približno 710.000 do 720.000 ljudi. To znači da više od jedne petine stanovnika pripada najstarijoj starosnoj grupi.
Prema podacima Ujedinjenih nacija za prošlu godinu, BiH i zemlje regiona spadaju među evropske države sa najvećim udjelom starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji. Taj proces je posebno izražen jer se odvija paralelno sa padom ukupnog broja stanovnika i masovnim odlaskom mladih i radno sposobnih ljudi.
Stariji birači dobijaju veću političku težinu
Demograf Stevo Pašalić ukazuje da starenje stanovništva više nije samo pitanje socijalne politike, zdravstvene zaštite i sistema podrške starijim generacijama, već jedan od ključnih društvenih procesa koji će uticati na budućnost zemlje.
– BiH nesumnjivo ima, uslovno rečeno, starije biračko tijelo. Starije generacije imaju sve veću brojčanu težinu, a njihov uticaj raste jer pitanja životnog standarda, sigurnosti primanja i dostupnosti javnih usluga postaju sve važnije političke teme – kaže Pašalić za “Glas Srpske”.
On ističe da starije generacije, posebno one iz grupe 65 plus, koje u najvećem procentu izlaze na izbore, u određenoj mjeri utiču na političke odluke koje će najduže pogađati mlađe generacije.
Stevo Pašalić
– Broj starijih građana nastaviće da raste, dok će broj mladih koji ulaze u biračko tijelo biti sve manji. Problem nije samo u prirodnom padu broja stanovnika, već i u činjenici da zemlju najčešće napuštaju upravo mlađe i radno sposobne generacije. Tako BiH gubi dio demografskog potencijala neophodnog za budući razvoj – upozorava Pašalić.
Procjena: Svaki treći glasač stariji od 65 godina
Koliki potencijal za politički uticaj imaju pojedine demografske grupe najbolje pokazuje sama izborna matematika. Na izborima 2020. godine na birališta je izašlo 1.705.520 glasača, odnosno oko polovine upisanog biračkog tijela.
Ako bi pretpostavili da je 75 odsto građana starijih od 65 godina ovom prilikom iskoristilo svoje pravo glasa, a Pašalić smatra da je riječ o više nego logičnoj i realnoj procjeni, to bi značilo da bi na izbore izašlo oko 538.000 ljudi iz te starosne grupe.
U odnosu na ukupan broj glasača koji su izašli na izbore 2020. godine, to bi predstavljalo oko 31 odsto ukupne izlaznosti. Drugim riječima, svaki treći aktivni glasač najvjerovatnije je bio stariji od 65 godina. Naravno, riječ je o projekciji jer ne postoje zvanični podaci o izlaznosti po starosnim grupama. Ipak, ova računica pokazuje kako demografska struktura može postati snažan politički faktor onda kada se brojnost određene grupe pretvori u stvarne glasove.
Penzioneri među najorganizovanijim grupama
U sistemu u kojem na izbore izlazi oko polovine upisanog biračkog tijela, prednost često imaju ne samo brojnije, već i organizovanije i politički aktivnije grupe. Upravo zbog toga posebnu težinu u ovoj demografskoj slici imaju penzioneri, koji predstavljaju jednu od najbrojnijih i najorganizovanijih društvenih grupa u BiH.
Ukupan broj penzionera u BiH iznosi oko 760.000. Ta brojka ne znači da penzioneri predstavljaju jedinstven politički blok, niti da svi oni izlaze na izbore. Ipak, njihova brojnost, relativno visoka izborna aktivnost i direktna povezanost sa odlukama vlasti čine ih jednim od važnijih faktora izborne matematike.
Visina penzija, cijene osnovnih životnih namirnica, zdravstvena zaštita i socijalna sigurnost teme su koje su neposredno povezane sa njihovim svakodnevnim životom. Zbog toga ova pitanja često postaju među najvažnijim političkim temama za starije birače.
– Pitanje starenja stanovništva ne može se posmatrati samo kao socijalni ili ekonomski problem. Ono postaje i pitanje raspodjele uticaja, jer se sa promjenom starosne strukture mijenjaju i grupe koje imaju najveću sposobnost da svoj broj pretvore u političku snagu – navodi Pašalić.
Ovakva izborna slika nije nastala slučajno. Ona je posljedica duboke demografske promjene kroz koju BiH prolazi više od tri decenije.
Kako su migracije promijenile biračko tijelo
Početkom devedesetih godina prošlog vijeka BiH je imala znatno mlađe stanovništvo, više rođene djece i veću bazu mladih i radno sposobnih ljudi. Mlade generacije činile su značajniji dio društva, dok je udio starijeg stanovništva bio znatno manji nego danas.
Takav odnos generacija stvarao je povoljniju ravnotežu između aktivnog stanovništva i onih kojima je bila potrebna podrška sistema. Danas je slika znatno drugačija.
BiH ima manje stanovnika, manje rođene djece, manji broj mladih koji ulaze na tržište rada i sve veći udio starijih građana.
Prema riječima Pašalića, negativan prirodni priraštaj, migracije i višegodišnji odlazak stanovništva izmijenili su starosnu strukturu zemlje.
– Ta promjena nije samo demografska, već i politička. Mladi ostaju jedan od najvećih neiskorišćenih potencijala BiH. Prema posljednjim procjenama, ukupan broj mladih do 30 godina iznosi oko 900.000 ljudi, ali njihova brojnost još nije pretvorena u jasnu političku snagu – kaže Pašalić.
Mladi imaju brojnost, ali ne i političku snagu
Za razliku od starijih generacija, čiji su interesi često direktno povezani sa odlukama vlasti, visinom penzija, cijenama, zdravstvenom zaštitom i socijalnom sigurnošću, mladi su raspršeni između različitih prioriteta.
Njihove glavne teme su:
- zapošljavanje,
- obrazovanje,
- stambeno pitanje,
- ekonomska sigurnost i
- mogućnost ostanka u zemlji.
Međutim, zbog nezadovoljstva i nedostatka povjerenja u institucije, dio mladih svoju budućnost ne vidi unutar postojećeg političkog sistema, već van granica BiH.
U tome, kako smatra Pašalić, ogleda se i jedan od najvećih paradoksa demografske i izborne slike BiH. O budućnosti generacija koje će najduže živjeti sa posljedicama današnjih političkih odluka u velikoj mjeri odlučuju starije generacije, koje su brojnije u aktivnom biračkom tijelu i koje svoju brojnost lakše pretvaraju u politički uticaj.
– Izbore u BiH ne odlučuje samo broj pristalica političkih stranaka, već i demografska struktura društva. A prema sadašnjim trendovima, izborna težina sve više se pomjera ka starijim generacijama. Demografija tako više nije samo pitanje budućnosti BiH, već postaje jedan od faktora koji određuje njenu sadašnjost – ističe Pašalić.
Više birača nego stanovnika
Izborna matematika u BiH ima i jednu specifičnost, broj upisanih birača nije isti broju ljudi koji žive u zemlji. Centralna izborna komisija zaključila je birački spisak sa 3.414.364 birača. Ta brojka veća je od broja stanovnika koji iznosi oko 3,1 milion. Razlika između broja stanovnika i broja upisanih birača prije svega je posljedica velikog broja državljana BiH koji žive u inostranstvu, ali i dalje imaju pravo glasa. Dijaspora tako postaje značajan dio izborne matematike.
