Predsjednik Pokreta Jedinstvena Srpska i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Čedomir Stojanović izjavio je da je Rudnik i termoelektranu “Ugljevik”, na čijem je čelu bio od 2018. do 2022. godine, ostavio u boljem stanju nego što ga je zatekao, ističući da je preduzeće u tom periodu poslovalo likvidno, svaku godinu završavalo pozitivnim finansijskim rezultatom i istovremeno nastavilo sa investicijama.
Gostujući u emisiji „Oko u oko“ portala Dešavanja u Bijeljini, Stojanović je naglasio da ne želi da komentariše sadašnje stanje u preduzeću, već isključivo period tokom kojeg je obavljao funkciju direktora.
„Ja mogu da kažem kakvo je stanje bilo kada sam došao i kakvo je bilo kada sam odlazio. Kako je stanje danas, to saznajem iz medija ili od prijatelja koji su ostali da rade u preduzeću“, rekao je Stojanović.
Govoreći o poslovanju, podsjetio je da je neposredno prije njegovog dolaska u Preduzeće urađen kapitalni remont, da je završeno odsumporavanje te da su ugrađeni i elektrofilteri, što je opteretilo Preduzeće visokim kreditnim obavezama i amortizacijom.
„Svaku godinu smo započinjali sa minusom od oko 36 do 38 miliona maraka zbog visoke amortizacije. Ipak, svaku poslovnu godinu završili smo pozitivno, a za vrijeme mog mandata kreditne obaveze smanjene su za više od 60 miliona maraka. Investicije nisu zaustavljene, već su nabavljeni novi damperi, dva velika bagera, buldožeri i druga mehanizacija“, rekao je Stojanović.
On tvrdi da se stabilnost poslovanja ogledala i u redovnom funkcionisanju preduzeća.
„Nikada nismo bili u situaciji da nemamo repromaterijala, goriva ili rezervnih dijelova. Da plata kasni jedan sat, to je bilo nezamislivo. Bilo je pojedinih kašnjenja u plaćanjima dobavljačima, ali su ona redovno sustizana, što je u velikim sistemima sasvim normalno“, naveo je Stojanović.
Govoreći o proizvodnji uglja, istakao je da tokom njegovog mandata nije bilo bojazni od nestašice energenta.
„Nikada na depou nije bilo manje od 180.000 tona uglja, što je bilo dovoljno za oko tri mjeseca rada. Uz to smo imali između 500.000 i 600.000 tona otkrivenog uglja, odnosno zalihe za četiri do šest mjeseci. Kop se širio i radio normalno. Nikada nisam sumnjao da će nestati uglja u Ugljeviku. Uvijek sam mislio da će termoelektrana, koja je već tada premašila projektovani broj radnih sati, prije doći do kraja svog vijeka nego što će nestati uglja“, rekao je on.
Stojanović je podsjetio da su njegov mandat obilježili i brojni izazovi, prije svega pandemija virusa korona i kasnije rast cijena izazvan početkom ukrajinske krize.
„Imali smo ozbiljne izazove. Nekoliko mjeseci radili smo sa minimalnim kapacitetima zbog pandemije, a potom su cijene materijala u jednom trenutku porasle i do 100 odsto. Ipak, uspjeli smo da prevaziđemo sve probleme i sačuvamo likvidnost preduzeća“, rekao je Stojanović.
On je poručio da rezultate svog mandata ne želi da ocjenjuje kroz političke rasprave, već kroz zvanične pokazatelje.
„Ne mogu da kažem da je to bio neki spektakularno uspješan period, ali smatram da je bio korektan i odgovoran. Sve što govorim može se provjeriti kroz bilanse stanja, bilanse uspjeha, finansijske izvještaje i stanje mehanizacije. To su činjenice koje ostaju iza svakog direktora“, zaključio je Stojanović.
NoviGlas
