Srpska demokratska stranka (SDS) je uspjela da izlobira kod ključnih partnera da na ovim izborima njeni kadrovi budu glavni protivkandidati onima iz SNSD-a u trci za predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH, ali pregovori, ucjene i konačan epilog ostavljaju dosta prostora za sumnju da je zaista, kako to tvrde na pojedinim adresama, postignuto jedinstvo u opozicionim redovima.
KLjUČNE INFORMACIJE
- SDS će imati kandidate za predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH.
- Stanivuković odustao od kandidature, ali tvrdi da je imao najveću podršku.
- Politički analitičari sumnjaju da je u opoziciji postignuto stvarno jedinstvo.
SNSD, odnosno vladajuća koalicija, su još ranije potvrdili, a kasnije to i ovjerili na stranačkim organima, da je aktuelni premijer Srpske Savo Minić kandidat za predsjednika Srpske, dok će Željka Cvijanović u trku za reizbor na poziciji srpskog člana Predsjedništva BiH.
Pregovori uz rascjepe
Iza opozicije su, s druge strane, iscrpni pregovori, ali i rascijepi, kako u samom bloku tako i u pojedinim strankama koji su ostavili i te kako vidljiv pečat u njihovim međusobnim odnosima.
Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je među prvi proglasio svoju kandidaturu za srpskog člana Predsjedništvo BiH, rekavši da od toga ovaj put, kao što je ranije bio slučaj, neće odstupiti. Od početka je isticao i da lider SDS-a Branko Blanuša treba da bude kandidat za poziciju u Palati Republike u Banjaluci, jer ne vjeruje predsjedniku Pokreta “Sigurna Srpska” Drašku Stanivukoviću.
Pakt s Vukanovićem je nedavno sklopio i Igor Crnadak, koji je okrenuo leđa dojučerašnjem stranačkom šefu Stanivukoviću i formirao PDP Republike Srpske, a SDS je, na kraju te trakavice o saradnji i zajedničkom nastupu na izborima uspio da ispuni ono što su usvojili još polovinom 2025, a to je da će imati kandidate za obje ključne funkcije.
Stanivuković se povukao
Put ka tome otvorio im je Stanivuković, koji je nakon posljednjih pregovora tokom vikenda sa SDS-om objavio da neće biti kandidat ni za jednu od tih pozicija, iako je samo nekoliko dana ranije javno istakao da, ukoliko SDS ne ispoštuje ponuđeno, da će od nedjelje u 19 časova 99 odsto biti kandidat za prvog čovjeka Srpske.
Ipak, nakon posljednjih pregovora se povukao u korist SDS-ovih Branka Blanuša, koji će u trku za predsjednika Srpske, dok će Marinko Božović na megdan Cvijanovićevoj i Vukanoviću.
Poruke i nove prozivke
Stav o tom raspletu juče je dao i sam Stanivuković na društvenim mrežama.
– Uslikajte ovu objavu i sačuvajte je za dan nakon izbora. Kada vidite rezultat koji će ostvariti liste Pokreta Sigurna Srpska i ja kao pojedinac, biće vam jasno koliko je odluka koju smo juče donijeli bila teška i važna. Iako nije prirodno da se povlači onaj ko ima najveću podršku, okolnosti u kojima smo se našli učinile su ovaj potez jedinim ispravnim. S druge strane, kada vidite da će Nebojša Vukanović ubjedljivo završiti kao treći, a da će lista koju predvodi Igor Crnadak, kao i sve njihove liste u Republici Srpskoj, osvojiti manje glasova nego što će PSS osvojiti samo u izbornoj jedinici 3, biće jasno ko je, ako je jedinstvo zaista bilo cilj, imao najviše razloga da se povuče – naveo je Stanivuković, uz opasku da u politici postoji samo jedno mjerilo – rezultat i da su ostalo spekulacije.
Uvjereni u pobjedu su, s druge strane, i Blanuša i Božović, koga je juče čak i Crnadak pozvao da se povuče u korist Nebojše Vukanovića.
– Ukoliko se to desi, danas do 16 časova, kada ističe rok, svi javni sukobi u opoziciji bili bi obustavljeni, a u javnosti bi otišla poruka da će samo jedan kandidat opozicije biti suprotstavljen režimskim kandidatima – napisao je Crnadak.
Međutim, to se nije desilo, a u međuvremenu je predsjednica NF-a Jelena Trivić rekla da opozicija izlazi jedinstveno, zahvaljujući Stanivukoviću i Blanuši, koji su, kaže, prepoznali kritičnost momenta i postigli dogovor.
Jedinstvo samo na papiru
Politikolog Mladen Bubonjić za “Glas Srpske” kaže da ovo možda jeste formalna odluka, ali da ima prostora i za čitanje između redova. Smatra da opozicija još nije uspjela da animira značajniji procenat glasača izvan postojećih baza niti apstinenata, što ide u korist vladajućoj koaliciji.
– Iako je formalno naglašena podrška SDS-ovim kandidatima, ne mora da znači da će tako, kroz dubinu, biti iskomunicirano prema biračima i da će raditi za Blanušu i Božovića. Ali, u našem političkom životu ništa nije nemoguće. Izbori su, prije svega, matematika, a političari su i više nego dobri matematičari – zaključio je Bubonjić.
Rokovi
Centralna izborna komisija (CIK) BiH je raspisala desete opšte izbore za 4. oktobar. U fokusu političkih stranaka i nezavisnih kandidata iz Srpske su pozicija predsjednika Republike, člana Predsjedništva BiH i stolice u Narodnoj skupštini te Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Liste kandidata koje su predate CIK-u trebalo bi da bude ovjerene do 31. jula, nakon čega slijedi podnošenje lista za kompenzacijske mandata do 5. avgusta te objava lista do 20. avgusta u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja.
