Lažna bolovanja već godinama izazivaju polemike između radnika i poslodavaca.
Dok poslodavci upozoravaju na zloupotrebe koje stvaraju finansijske gubitke i probleme u organizaciji rada, sindikati ističu da se ne smije stvarati atmosfera sumnje prema radnicima koji su zaista bolesni i kojima je bolovanje zakonsko pravo.
Koliko su zloupotrebe bolovanja zaista rasprostranjene? Da li postoje efikasni mehanizmi kontrole? Ko snosi najveću štetu – poslodavci, zdravstveni sistem ili radnici?
Direktor Unije poslodavaca Saša Aćić istakao je da je potrebno apelovati na savjest korisnika bolovanja ali i ljekara porodične medicine koji daje to bolovanje.
– To je velika odgovornost korisnika “lažnog bolovanja”, urušava se sistem, i to sve predstavlja veliku zloupotrebu – naveo je Aćić, gostujući u našem Јutarnjem programu.
Radnike koji redovno ispunjavaju svoje obaveze, kaže Aćić, potrebno je posebno zaštititi.
– Potrebne su radikalnije mjere da se spriječi “lažno bolovanje”, potrebno je zaštiti ekonomski sistem, naveo je Aćić i dodao da je veoma važno sankionisati radnike koji zloupotrebljavaju bolovanje.
Naveo je da trenutno nema “alata” kako da zaštitimo poslodavca.
– Јako je bitno da se pošalje poruka i radnicima, ali i ljekarima porodične medicine da će svaka zloupotreba biti sankcionisana i da će biti prepoznata i da to predstavlja težu povredu radne discipline – upozorio je Aćić.
Poslodavci podržavaju nastojanje Fonda zdravstvenog osiguranja da se spriječe zloupotrebe bolovanja.
– Apelujemo na savjest ljekara porodične medicine da ne izdaju lažna bolovanja – napomenuo je Aćić.
Poslodavci trebaju iskoristiti mogućnost da u saradnji s određenim komisijama istraže svaku potencijalnu zloupotrebu bolovanja.
– U javnom prostoru se često spominje termin “lažna bolovanja”, i sve više se, na taj način, etiketiraju radnici – rekao je Danko Ružičić, sekretar Saveza sindikata Republike Srpske.
Radnik sam sebi, kaže Ružičić, ne može otvoriti bolovanje niti zatvoriti.
– Ljekari porodične medicine odučuju da li će nekom dati “lažno bolovanje” – napomenuo je Ružičić.
Fond zdravstvenog osiguranja, ukoliko sumnja na dato bolovanje, mora da krene u proceduru pred komisijom.
– Porodični ljekar može dati bolovanje do 30 dana i on je taj koji procjenjuje da li u tom terminu radnik može raditi ili ne – pojasnio je Ružičić.
Istakao je i da je potrebno stimulisati radnike za prisutnost na poslu, dodajući da pojedini radnici dolaze na posao i bolesni kako ne bi izgubili određena primanja koja se oduzimaju prilikom otvaranja bolovanja.
– Nije dozvoljeno radniku da za vrijeme bolovanja napušta mjesto prebivališta – poručio je Ružičić, gostujući u našem Јutarnjem programu.
(rtrs)
