NOVI GLAS

Da li je Tesla vjerovao u Boga?

Pored toga što je bio jedan od najvećih naučnika i pronalazača ikada, Nikola Tesla je istraživao i različite duhovne aspekte života.

Njegov odnos prema religiji bio je intrigantan. Iako je odrastao u srpskoj svešteničkoj porodici, kao sin pravoslavnog sveštenika iz Like i odgajan u duhu srpske pravoslavne vjere, kasnije je izjavljivao da vjeruje u Boga koji ne pripada nijednoj određenoj vjeroispovijesti.

Tesla je imao i nekoliko rođaka koji su bili sveštenici. Njegov stric i bratanac su bili pravoslavni sveštenici u selu Tomingaj, u Hrvatskoj.

Nikola Tesla jeste bio vjernik, poštovao je sve religije, ali je imao svoj jedinstven pogled na duhovnost i postojanje.

Smatrao je da je molitva ključna za filozofiju života. Vjerovao je da je u molitvi “Oče naš” sazdana cjelokupna filozofija života.

Tesla je izučavao eter, materiju koja, prema njegovim objašnjenjima, postoji kao sredina u kojoj se zbivaju određene prirodne pojave. Njegova vjera nije bila ograničena samo na eksperimentalnu fiziku, bavio se i duhovnošću, a Biblija je pozitivno uticala na njega.

U skladu sa svojom čvrstom odbranom naučnih metoda, bio je skeptičan prema religiji i natprirodnim pojavama, a neki ga smatraju ateistom zbog izjava poput:

“Mnogi misle da Bog ima svojstva. Nema ih, već samo atribute, a to su naša sopstvena djela”.

Priznavao je, međutim, dar mentalne moći koji dolazi od “Božanskog bića”.

Za Teslu, mentalna komponenta bila je povezana sa željom za saznanjem. Njegova lična filozofija naginjala je jedinstvu i cjelini, nešto slično budističkim principima. Često je govorio o povezanosti svih pojedinaca, upoređujući ih sa zvijezdama na nebu.

U skladu sa njegovim ekscentričnostima, činilo se da Tesla odbacuje bilo koju određenu religiju, više naginjući opštim i panteističkim tumačenjima.

“Iako nisam vjernik u ortodoksnom smislu, cijenim religiju, jer svaki pojedinac treba da ima neki ideal – vjerski, umjetnički, naučni ili humanitarni – da bi dao značaj svom životu”, rekao je jednom prilikom.

Teslin pepeo

Tesla je vjerovao da smrt ne postoji i da se ljudska energija pretvara u svjetlost. Zato mnogi smatraju da je Tesla vjerovao u vaskrsenje mrtvih.

Prema hrišćanskom učenju, tijelo mora da bude sahranjeno cijelo kako bi došlo do vaskrsenja. Kremacija nije u skladu s tim učenjem. Tesla je kremiran, ali nema dokaza da je to bilo dobrovoljno, pa ovo pitanje ostaje otvoreno.

Pošto Crkva ne toleriše kremaciju, ovo je jedan od razloga zašto, iako je postojala inicijativa, urna sa Teslinim pepelom nije prenijeta u hram Svetog Save na Vračaru.

“Smrt ne postoji, a samim tim saznanjem, nestaje i strah od iste. I zapamtite: nijedan čovjek koji je postojao nije umro. Pretvorili su se u svjetlost i kao takvi postoje i dalje. Tajna je u tome da se te svjetlosne čestice vrate u prvobitno stanje. Vraćanje u neku od prethodnih energija. Hrist i još neki znali su tu tajnu. Ja sam tragao za time kako da se očuva ljudska energija. Ona je jedan od vidova svjetlosti. U duši ponekad ravna vrhunskom nebeskom svjetlu. Nisam tragao za tim radi sebe, već radi dobra svih. Vjerujem da će moje otkriće učiniti ljudima život lakšim i podnošljivijim i usmjeriti ih na duhovnost i moralnost”, riječi su Nikole Tesle.

Tesla je živio u vrijeme svjetskog nasilja i razaranja, svjedočeći raspadu svoje domovine nakon Prvog svjetskog rata i početkom Drugog svjetskog rata. Politička situacija podstakla je njegovu opsesiju mirom i ljudskim jedinstvom. Vjerovao je da univerzalno prosvjetljenje može dovesti do trajnog mira, prenosi “Politikin magazin”.

 

 

(nezavisne)

POSTANIMO PRIJATELJI