NOVI GLAS

SDS ili SNSD- Koja je partija državotvorna?

SNSD je najveća i najsnažnija partija. Samo velike partije mogu da budu državotvorne.

Ne želim nikoga da potcjenjujem, ali male političke partije imaju druge prioritete, a mi moramo da se imamo odgovornost i za državu i narod, smatra predsjednik SNSD i Republike Srpske, Milorad Dodik.

Međutim, nije Dodik jedini koji se kiti državotvornim perjem.

– SDS kao državotvorna stranka ima moralnu dužnost da ovu vlast pošalje u političku penziju i procesuira odgovorne za brutalan kriminal koji je izražen na svakom koraku. Mi ćemo to svakako i učiniti – zaključio je potpredsjednik SDS Ognjen Bodiroga.

Ovo su samo posljednji primjeri da predsjednici odnosno funkcioneri dvije najjače partije u Srpskoj sebe smatraju državotvornim, misleći na Republiku Srpsku.

SDS starija od Srpske

Istorija kaže da je Srpska demokratska stranka osnovana na Petrovdan, 12. jula 1990. godine, kao posljednja formirana nacionalna stranka na prostoru bivše federalne jedinice BiH. Dakle, formirana je prije proglašenje Republike srpskog naroda u BiH, preteče Republike Srpske, 9. januara 1992.

S druge strane, Milorad Dodik je 1990. postao poslanik u tadašnjoj Skupštini SRBiH, ali je u formiranje stranke krenuo tek u martu 1996. Kada je nastala Stranka nezavisnih socijaldemokrata. Već 1999. većina članova Socijal-liberalne stranke prišla je SNSD-u, a 2000. Demokratska stranka za Banjaluku i Krajinu, Nova radnička stranka 2002. godine, da bi se 1. maja 2002. godine spojile Stranka nezavisnih socijaldemokrata i Demokratska socijalistička partija. Tako nastaje Savez nezavisnih socijaldemokrata.

Ali, istorija je jedno, a zasluga za današnju državotvornost Srpske nešto sasvim drugo. Koja stranka je državotvorna, odnosno koja je državotvornija od druge?

Milivojević: SDS, ali…

Politički analitičar Cvijetin Milivojević kaže da bi, prema teoriji, državotvorna trebalo da bude svaka stranka koja funkcioniše po zakonima i u skladu sa političkim sistemom jedne države.

– U praksi, državotvorne su one stranke koje u kriznim vremenima, istorijskim prekretnicama čvrsto grade neku državu, ako je na svom početku, ili je brane od svih izazova, ako je ugrožena. Gledajući primjer Republike Srpske, u praktičnom smislu riječi, državotvorna stranka je najstarija stranka koja je formirana devedesetih među Srbima u BiH, a to je SDS. Štaviše, kada je osnivana, ona je svoju istorijsku državotvornost vezivala za Demokratsku stranku Ljube Davidovića koja je formirana upravo na teritoriji BiH, u Sarajevu. Ako smijem da pojednostavim stvari, SDS je bila jedan ogranak DS koja je obnovila svoje djelovanje u Beogradu 1989. da bi se u jedno trenutku dodao i atribut “srpska” zato što smo ušli u godine raspada bivše Jugoslavije, da se naglasi da je ona i nacionalna stranka – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Drugo, dodaje Milivojević, SDS je gradila Srpsku. Najveći dio poslanika prve Skupštine srpskog naroda u BiH zapravo su poslanici SDS iz Skupštine SRBiH. Zatim, u godinama rata u BiH kadrovi SDS su bili oni koji su vodili RS.

“SNSD uzeo crveni tepih državotvornosti”

– E, sad, tu imamo mali problem. SNSD je nastao mnogo kasnije. Dakle, on i da je htio nije mogao da bude državotvoran kada je stvarana RS. Ali, on je vrlo vješto u jednom trenutku uzeo taj crveni tepih državotvornosti SDS-u. Nešto svojom političkom vještinom, a nešto činjenicom da se SDS u jednom trenutku nije uspio snaći na političkoj sceni BiH, pogotovo kada su bili pritisci visokih predstavnika, pa kada je Karadžić uhapšen i izručen Hagu – navodi Milivojević.

Prema njegovim riječima, SDS je u tom trenutku „pomalo pobjegao od sebe“ pa je u nekim situacijama više ličio na neku vrstu građanskog saveza nego na nacionalni pokret.

– To je SNSD vješto iskoristio i od ljevice, socijaldemokratske opcije, postao je novi SDS. I u sljedećim godinama on sa nametnuo kao neko ko brani ono što su dejtonske nadležnosti RS, faktički državotvornost RS. Tu mogu da primjetim i jednu zanimljivu situaciju, kada je u pitanju SDS. Kada god se donose neke ključne odluke u NSRS, SDS je pojavi kao neko ko nije podrška vlasti u RS, ali svakako nije neko ko opstruiše takvu vrstu odluka. I po tome je SDS različit od ostatka opozicije. Vjerovatno zato što je i dalje to neka linija politike te političke stranke – zaključuje Milivojević.

Živanović: Vještačke dileme

Istovremeno, Miodrag Živanović, profesor filozofije u penziji, smatra da se radi o vještačkoj dilemi i problemu kada je riječ o državotvornim partijama.

– Čim se takva pitanja postave, ona vode diskriminaciji. Kao što je čak i ustavna teza u BiH o tome da postoje konstitutivni narodi i oni koji to nisu. To je takođe diskriminatorno. Svi bismo trebali biti jednaki u bilo kojim pravima i obavezama. Dok se to ne riješi, mi ćemo stalno imati besmislene i beskonačne rasprave samo o tome. A, kad god se to stavi u prvi plan, ne možemo riješiti nijedan pravi problem, posebno ne možemo riješiti problem budućnosti i šta će biti s nama – kaže Živanović.

 

 

(Slobodan Popadić/srpskainfo)

POSTANIMO PRIJATELJI