Nedavno sam sjedio sa svojim društvom na jutarnjoj kafi informisanja (mahom intelektualci) i tražio odgovor da li iko zna zašto se moja ulica zove Ulica 18. novembra. Nisam glumio ni Olivera Mlakara ni Jovana Memedovića u kvizu, nego stvarno nisam znao odgovor.
A priznaćete, nije prijatno spavati i stanovati u ulici kojoj ne znaš osnovno značenje njenog imena. A već dugo me to muči.
Elem, padali su razni intelektualni, enciklopedijski, vikipedijski, pa i kvazi naučni odgovori, kao da je tada:
– 1786. Rođen Karl Marija fon Veber, nemački kompozitor, direktor Opere u Drezdenu
– 1793. – Pariski muzej Luvr otvoren za javnost
– 1910. – U Meksiku izbila seljačka revolucija čije su vođe bili Pančo Vilja i Emilio Zapata
– 1957. – U Domu sindikata u Beogradu počeo Prvi posleratni kongres agronoma Jugoslavije
– 1985. – Prestala proizvodnja automobila “fića” u kragujevačkoj “Zastavi”
– 1991. – Završene borbe za Vukovar u ratu u bivšoj Jugoslaviji
– 1991. – Umro Gustav Husak, češki političar i državnik, predsednik Čehoslovačke
– 1993. – Usvojen Ustav Južne Afrike, kojim je označen kraj politike aparthejda
kao i razni drugi događaji… Međutim, ništa od toga nije zaslužilo ulicu u Bijeljini.
Kako su sve opklade pale, i nismo se mogli složiti oko toga zašto ta ulica nosi to datumsko ime, potražio sam odgovor kod učenih i mjerodavnih. Čovjek od nauke, istorije, kulture, heraldike, muzeja i arheologije, indirektni učesnik u kumovanju imena ulica i trgova, dao mi je ovaj odgovor:
“Osamnaestog novembra 1990. godine održani su prvi višestranački izbori u SR Bosni I Hercegovini!”
A kakvi su bili rezultati tih izbora iz 1990?
Izabrani su članovi Predsjedništva SR BiH, poslanici u Skupštini SR BiH (dvodomni parlament podijeljen u Vijeće građana i Vijeće opština).
Odziv birača na izborima bio je 77,83% od 3.033.921 od ukupnog broja upisanih.
Na izborima su pobijedile i formirale vlast u BiH, nacionalne stranke: SDA, SDS i HDZ.
Predsjednik Predsjedništva SR BiH postaje Alija Izetbegović (SDA), Predsjednik Skupštine postaje Momčilo Krajišnik (SDS), dok na čelo Vlade dolazi Jure Pelivan iz HDZ-a. Od 22 ministarska mjesta 10 je pripalo SDA, 7 SDS-u i 5 HDZ-u.
Za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).
Da se podsjetimo i na to da, iako je Fikret Abdić dobio najveći broja glasova koji je ikad dobio neki član Predsjedništva u BiH, nekim internim dogovorom u SDA, predsjedavajući Predsjedništva postaje Alija Izetbegović.
Tog 18. novembarska pobjeda opozicionaih stranaka označila je kraj socijalističkog poretka u BiH.
Reformisti doživljavaju težak poraz, a SK BiH je kao jedna od republičkih organizacija SKJ doživjela najveći poraz u Jugoslaviji.
SDA, SDS i HDZ stvaraju koaliciju koja će postojati do početka rata u BiH.
Sve mi je to manje važno od toga što sam konačno saznao zašto mi ulica nosi imenovani datum.
Od sada ću sigurno mirnije da spavam.
Zort za NoviGlas
