NOVI GLAS

Glas prošlosti – Kad služba zakaže: Pet decenija od napada na izraelske sportiste u Minhenu

Najveća sportska smotra, Olimpijske igre u Minhenu, prije pola vijeka nisu bile u prvom planu sa sportskog aspekta, jer su sjenu na spektakl bacili pripadnici palestinske terorističke organizacije “Crni septembar”, koji su ubili 11 izraelskih sportista.

Taj 5. septembar 1972. godine ostaće upamćen po terorističkom napadu

koji je poljuljao mir, te rezultate bacio u drugi plan.

Nakon napada u Minhenu takvi događaji nisu se više dešavali na Igrama upravo zbog činjenice da su se države opametile i shvatile terorizam kao pošast kojoj se moraju suprotstaviti. Kazao je ovo za “Glas Srpske” bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti (SDB) Božidar Spasić.

Danas kada analiziramo minhenski događaj, odnosno napad palestinskih radikalnih grupa na OI na izraelske sportiste, sa sigurnošću možemo tvrditi da je to bila jedna od prekretnica i u terorističkim napadima i začetku nove metodologije borbe protiv terorizma – kazao je Spasić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da su zakazale obavještajne službe.

Njemačke obavještajne i kontraobavještajne službe su slabo, ili gotovo nikako, pokrivale ne samo OI. Tek nakon napada i masakra i u Nemačkoj i u cijelom svijetu došlo je do reorganizacije i stvaranja specijalnih antiterorističkih jedinica – dodao je Spasić.

Ovaj događaj bio je dobro osmišljen, dodaje.

Napad je bio do detalja razrađen i tačno se znalo ko će šta raditi. Sve ukazuje da su u masakr bile umiješane brojne službe, ne samo u to vreme interesantnih iz Iraka, Irana i drugih zemalja nego da je moguće da su bile umiješane i zapadne službe – ističe Spasić.

Spasić naglašava, da se ovaj teroristički napad izučava u svim međunarodnim školama.

Analize koje su vršene kasnije donekle su otvorile vrata ka tome kako su palestinski teroristi uspjeli da uđu u olimpijsko selo, kako su uspjeli da zarobe sportiste i da naprave masakr. To je jedan od najtežih napada koji se dogodio prema izraelskim građanima poslije Drugog svjetskog rata – rekao je Spasić

Svoju jačinu nije pokazala ni izraelska obavještajna služba (MOSAD).

Činjenica je da je i MOSAD, koji je u to vrijeme bio jedna od najuspješnijih službi, tada zakazao oko obezbjeđenja sportista, da nije pokazao da ima raspoložive glavešine. To je dokaz da su se sve službe ponašale laički, bez plana i dogovora – rekao je Spasić.

Ovaj događaj tada je uzburkao svjetsku javnost.

Podsjećam da su svi učesnici napada od strane MOSAD-a posebno likvidirani po čitavom svijetu – rekao je Spasić.

Kada su velike manifestacije u pitanju, Spasić apostrofira da je neophodno imati operativce koji djeluju na terenu.

Naša, jugoslovenska služba državne bezbjednosti imala je posebno odjeljenje operativaca koji su pratili naše sportiste po čitavom svijetu jer je tada Jugoslavija imala neprijatelje po svim zemljama. Naša zemlja je uspjela da zaštiti svoje sportiste – istakao je Spasić.

Svako veliko takmičenje kao što su OI nose sa sobom veliki rizik.

Ideolozi terorizma su primijetili da su veliki sportski događaji, ne samo veliki skup ljudi sportista i navijača na stadionu, nego da to posmatra i milijarde ljudi putem televizije. Iz tih razloga, teroristi žele da njihovo djelo ne ostane nezapaženo – rekao je Spasić.

Prisjeća se Spasić da je prije pet decenija i na našim prostorima bilo napeto.

Te 1972. godine kada je bio teroristički napad u Minhenu, Jugoslavija se suočila sa upadom ustaških terorista kod Bugojna. To je samo jedan znak koliko je terorizam postao ozbiljan i koliko su zemlje morale da ulože truda da to spriječe – rekao je Spasić.

Spasić naglašava da se ubrzo i na našim prostorima održao jedan veliki događaj, Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu.

Olimpijada u Sarajevu bila je uzor kako bezbjednosno treba organizovati velika sportska takmičenja – istakao je Spasić.

Film

Da je ovaj događaj važan i sa filmske strane potvrđuje i film “Minhen” čiji je producent i režiser Stiven Spilberg, a snimljen je 2005. godine. Film se zasniva na romanu “Osveta”. “Minhen” je dobio pet nominacija na 78. dodjeli “Oskara” i to za najbolji film, najboljeg režisera, adaptirani scenario, montažu i najbolju originalnu muziku.

 

(glassrpske)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .