“Kazablanka” nije samo jedan od filmova. Ona je mnogo filmova, jedna antologija. Sačinjena zbrda-zdola, ona je zapravo snimila sebe samu, ako ne zaista protiv volje njenih autora i glumaca, a onda u najmanju ruku izvan njihove kontrole.
I to je i razlog zašto je ona uspjela, uprkos estetičkim teorijama i teorijama o snimanju filmova, zapisao je 1995. godine italijanski pisac Umberto Eko o remek-djelu sedme umjetnosti, koje se danas smatra klasikom kinematografije, te se nalazi na listi 250 najboljih filmova svih vremena na stranici IMDb.
Radnja
“Kazablanka” je američka romantična drama, u režiji Majkla Kertiza, sa Hamfrijem Bogartom i Ingrid Bergman u glavnim ulogama. Radnja prati Rika Blenja, vlasnika lokala, koji ne zna da li bi se osvetio ili pomogao bivšoj ljubavi Ilzi Lund, koja se jednog dana pojavila u njegovom lokalu sa mužem Viktorom Laslom, očajnički tražeći njegovu pomoć.
Iako se radilo o A-filmu, sa afirmisanim glumcima i prvorazrednim scenaristima, niko nije očekivao da će “Kazablanka” postati nešto više od prosjeka, jer se radilo o jednom od desetina scenarija koji su nastajali u Holivudu svake godine. Film je nakon prvog prikazivanja imao osrednji uspjeh, ponajviše zato što je bio požuren kako bi se iskoristila praćenost savezničke invazije u sjevernoj Africi, ali u godinama koje su slijedile, kvalitetom se smjestio u vrh svjetske kinematografije.
Ipak, uprkos mijenjanju scenarista koji su adaptirali nerealizovani pozorišni komad “Everybody Comes to Rick's” Marija Berneta i Džoun Alison i jedva držali korak s produkcijom, te Bogartovom prvom iskustvu u romantičnoj glavnoj ulozi, “Kazablanka” je osvojila tri “Oscara” – za najbolji film, režiju i adaptirani scenario.
Likovi, dijalozi i muzika iz filma postali su legendarni, a “Kazablanka” je vremenom postajala sve popularnija, te se danas nalazi pri vrhu izbora najboljih filmova svih vremena, a generacije gledalaca širom svijeta se iznova zaljubljuju u ovo ostvarenje.
Premijera
Publika je 26. novembra 1942. godine žurila u bioskop u 51. ulici na Menhetnu u “Hollywood Theater”, gdje je film “Kazablanka” imao premijeru, a kako bi se pokušala iskoristiti saveznička invazija u sjevernoj Africi. Samo dvije sedmice ranije, prvi američki vojnici iskrcali su se u Africi i zauzeli gradove čija su imena prosječni Njujorčani tom prilikom vjerovatno prvi put čuli: Alžir, Oran, Kazablanka… Kada su posjetioci ušli u bioskopsku dvoranu, svjetla su se pogasila i na celuloidnoj traci vidjeli su prašnjave ulice arapskog grada, džamije, okupatore i kvislinge, avanturiste i heroje.
Narednog petka navršava se 79 godina od te večeri na Menhetnu, a “Kazablanka” je od tada pa do danas postala kultni film, fenomen u svijetu pop-kulture, prerastajući kliše propagandnog ratnog filma, u kojem je bila snimljena.
Kao i mnogo puta ranije, ali i kasnije, mješavina ljubavne priče i špijunskog trilera, sa nekoliko istorijskih nepreciznosti koje bi uočili tek pasionirani poznavaoci Drugog svjetskog rata, pokazala se kao dobar komercijalni potez.
Ali “Kazablanka” je očigledno postala i mnogo više od toga. Ne radi se samo o tri “Oscara” koje je film dobio 1944. godine, dok je rat još trajao, radi se zapravo o jedinstvenom fenomenu.
Uloge i tema filma
Hemfri Bogart u ulogu Rika Blejna – prvu romantičnu ulogu u njegovoj karijeri – ugradio je jake crte hemingvejevskog karaktera: Rik se borio u Španskom građanskom ratu i pomagao je Kinesku revoluciju. Baš kao i njegovi savremenici iz stvarnog života, veliki pisci: sam Hemingvej, Džordž Orvel ili kasniji De Golov ministar Andre Malro. U tako koncipiranom, hemingvejevskom liku, Bogartov Rik u sebi prelama nekoliko stereotipa: protivrječnog avanturiste, satkanog istovremeno i od cinizma i od velikodušnosti, askete ostavljenog bez ljubavi, te iskupljenog pijanca.
I glavna junakinja – Ingrid Bergman kao Ilze Lund – ekranizacija je stereotipa enigmatične žene, femme fatale. Ona u sebi nosi pomiješane motive žrtvovanja, na početku filma, u kojem se sjeća Pariza u kojem je napustila muškarca kojeg je voljela da bi pomogla ranjenom heroju, ali i melanholije odisejevskog povratka, na kraju.
“Kazablanka” je zapravo i klasična filmska tema ljubavnog trougla. Trougao je nesrećan za sve troje učesnika – za Rika koji voli Ilzu, a ne može je imati; za Ilzu koja voli Rika, a ne može da ode s njim; za Viktora koji razumije da ne može zaista da zadrži Ilzu. Ovi isprepleteni motivi provlače se kroz cijeli film – na početku je Rik nesrećan jer ne razumije zašto ga je Ilza ostavila u Parizu, onda je Viktor nesrećan jer ne razumije privlačnost između Rika i Ilze, na samom kraju, Ilza je nesrećna jer je Rik primorava da ode iz Kazablanke sa svojim mužem.
Primorani da improvizuju zaplet, autori su pomiješali pomalo od svega, i sve iz čega su mogli da izaberu radnju dolazilo je iz repertoara pokušanog i istinitog. Kada je upotreba pokušanog i istinitog ograničena, rezultat je stereotip ili naprosto kič. Ali kada je upotreba pokušanog i istinitog repertoara masovna, rezultat je jedna arhitektura nalik na Gaudijevu “Sagrada Familiu”. To je osjećaj vrtoglavice, dodir savršenstva, riječi su Umberta Eka, kojima zaključujemo sagu o “Kazablanci”.
Zanimljivosti
* “Kazablanka” je najcitiraniji film u istoriji kinematografije – čak šest citata iz filma je dospjelo na listu 100 najboljih filmskih citata svih vremena.
* Cijeli film je snimljen u studiju, osim scene snimljene na losanđeleskom aerodromu.
* Ingrid Bergman nije imala visoko mišljenje o filmu, te je smatrala da je snimila mnoge, znatno važnije filmove.
* Hemfri Bogart, vrhunski šahista, sam je tražio scenu u filmu u kojoj njegov lik igra šah, a to je ujedno bila i prva scena sa njegovim likom.
* Ovo ostvarenje je treći najbolji američki film u istoriji po ocjeni Američkog filmskog instituta.
* Scenario za film je 2006. godine proglašen najboljim scenarijem svih vremena prema mišljenju članova Udruženja američkih scenarista.
Citati
* Uvijek ćemo imati Pariz.
* U tvoje zdravlje, mala!
* Sviraj ponovno, Sem. Sviraj “Dok vrijeme prolazi”.
* Poljubi me, poljubi me kao da je posljednji put.
* Mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva.
* Od svih lokala u svim gradovima u cijelom svijetu, ona uđe u moj.
* Svi u Kazablanci imaju probleme. Tvoji bi mogli upaliti.
(nezavisne)