NOVI GLAS

Naučnici prije pola vijeka predvidjeli većinu stvari koja nas je danas zadesila

Studija koju su naučnici sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) objavili 1972. godine predviđala je da će brzi ekonomski rast dovesti do kolapsa društva sredinom 21. vijeka. Nova studija pokazuje da su, nažalost, tačno predvidjeli i da ako ne dođe do ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, mogu se očekivati katastrofalne posljedice do 2040. godine.

U pomenutoj studiji objavljenoj u veoma popularnoj knjizi Granice rasta (The Limits to Growth) 1972. godine, tim naučnika sa MIT-a je tvrdio da će industrijska civilizacija nužno propasti ukoliko korporacije i vlade nastave da insistiraju na stalnom ekonomskom rastu, bez obzira na njegovu cijenu, prenosi portal Sajens alert, pisanje Vajsa (Vice).

Istraživači su tada projektovali 12 mogućih scenarija za budućnost, od kojih je većina predviđala tačku u kojoj će prirodni resursi postati toliko oskudni da će dalji ekonomski rast postati nemoguć, a lično blagostanje početi strgmoglavo da se urušava.

Najzloglasniji scenario iz ovog izvještaja – scenario Uobičajenog poslovanja (Business as Usual BAU) predviđao je da će svjetski ekonomski rast dostići svoj vrhunac oko 2040-ih godina, a zatim naglo početi da opada, zajedno sa svjetskom populacijom, dostupnošću hrane i prirodnim resursima.

Ovaj neizbježni „kolaps“ ne bi bio kraj ljudske vrste, već društvena prekretnica zbog koje bi životni standard decenijama počeo naglo da opada širom svijeta.

Kakvi su nam izgledi za budućnost iz današnje prerspektive

Ekonomistkinja Gaja Herington kojoj je specijalnost dinamička analiza sistema u poznatoj konsultantskoj kući, odlučila je da to istraži.

Proširila je svoje istraživanje koje je započela još tokom studija na Univerzitetu Harvard 2019. godine i objavila ga u časopisu Journal of Industrial Ecology krajem prošle godine.

Heringtonova je ustanovila da se trenutno stanje naše civilizacije mjereno kroz deset različitih varijabli – kao što je broj stanovnika, stopa fertiliteta, nivo zagađenja, proizvodnja hrane i industrijska proizvodnja – skoro u potpunosti poklapa sa dva predložena scenarija iz 1972. godine.

Prije svega sa pomenutim Business as Usual i Sveobuhvatna tehnologija (Comprehensive Technology – CT) po kojem tehnološki napredak pomaže u smanjenju zagađenja i povećanju zaliha hrane, čak i kada prirodni resursi ponestaju.

Iako ovaj drugi scenario predviđa manji šok za svjetsko stanovništvo i lično blagostanje, nedostatak prirodnih resursa i dalje vodi ka tački u kojoj ekonomski rast naglo opada – drugim riječima, do iznenadnog kraha industrijskog društva.

„Oba scenarija predviđaju zaustavljanje rasta za otprilike jednu deceniju“, piše Heringtonova u svojoj studiji. „Oba scenarija tako ukazuju da nastavak poslovanja kao i obično, odnosno kontinuirani rast nije moguć“.

Nije sve izgubljeno

Dobra vijest je da nije kasno da se izbjegnu oba ova scenarija i društvo usmjeri na pravi, alternativni put – scenario Stabilizovanog svijeta (Stabilized World SW).

Ovaj put započinje slično kao i rute BAU i CT – porast stanovništva, zagađenje i ekonomski rast, dok prirodni resursi opadaju. Razlika nastupa kada čovječanstvo odluči da namjerno ograniči ekonomski rast, prije nego što ga na to prisili nedostatak sredstava.

„Scenario Stabilizovanog svijeta pretpostavlja da se pored tehnoloških rješenja mijenjaju i globalni društveni prioriteti“, napominje Geja Herington. „Promena sistema vrijednosti i politika, između ostalog, vodi ka ograničavanju veličine porodice, mogućnost kontrole rađanja i namjerno ograničavanje industrijske proizvodnje i davanje prioriteta zdravstvenim i obrazovnim uslugama“, dodaje ekonomistkinja.

Na grafikonu scenarija Stabilizovanog svijeta industrijski rast i svjetsko stanovništvo počinju da se izravnavaju ubrzo pošto dođe do promjena vrijednosnog sistema. Dostupnost hrane i dalje raste kako bi se zadovoljile potrebe svjetske populacije; zagađenje opada i gotovo nestaje; a iscrpljivanje prirodnih resursa takođe, počinje da se izravnava. Kolaps ljudske civilizacije se u potpunosti izbjegava.

Ovaj scenario može zvučati kao obična maštarija – posebno kada se nivoi ugljendioksida u atmosferi vinu do rekordnih nivoa. Ali studija predviđa da je još uvijek moguća namjerna promjena kursa.

Heringtonova u izjavi za Vajs navodi da brzi razvoj i primena vakcina tokom pandemije kovida 19 svjedoči o ljudskoj dovitljivosti u globalnim krizama.

Potpuno je moguće, smatra ona, da ljudi slično odgovore na tekuću klimatsku krizu – ukoliko kao društvo svjesno napravimo taj izbor.

„Još uvijek nije kasno za čovječanstvo da namjerno promijeni kurs kako bi značajno promijenilo svoju budućnost. Čovječanstvo može ili da odabere da samo postavi granicu ili da u nekom trenutku dostigne nametnutu granicu, kada će pad ljudskog blagostanja postati neizbježan“, zaključuje Geja Herington u svojoj studiji.

 

 

 

(rts)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .