NOVI GLAS

Glas prošlosti – Ko su bili Asteci?

Prije dolaska španskih osvajača, Asteci su imali izuzetno složen sistem socijalne strukture, obrazovanja, porodice i umjetnosti. Imali su i bizarne kanibalističke obrede, prinosili su ljudske žrtve i prodavali svoju djecu kao robove.

1) Djeca su im išla u školu – Asteci su imali razvijene porodične odnose, smatrali su da roditelji moraju da podučavaju svoju djecu, ali su imali i obavezno javno školovanje. Imali su odvojene škole za dječake i za djevojčice. Dječaci su od sveštenika učili o istoriji, astronomiji, umjetnosti i politici, dok su djevojčice išle na zanate, poput tkanja, časove kuvanja…

2) Asteci su imali jedinstven robovlasnički sistem – U ovoj civilizaciji bilo je uobičajeno da siromašne porodice prodaju svoju djecu kao roblje. Takođe, prodavali su i sebe! Ali ovi robovi su imali mnogo bolji položaj od većine robova u istoriji. Mogli su da se ožene, da imaju djecu, svoj lični posjed – pa čak i svoje robove!

Rob je slobodu mogao da dobije na tri načina. Najprije, tako što bi otišao do bilo kog hrama i tamo se predstavio. Drugi način za sticanje slobode bio je da pobjegne od gospodara i da stane na ljudski izmet prije nego što ga ovaj uhvati. Ako bi rob pobjegao od gospodara – jedino je gospodaru bilo dozvoljeno da ga juri i niko nije smio da mu pomogne. Slobodu su mogli i da kupe, s obzirom na to da su imali mogućnost da imaju svoju imovinu.

3) Imali su svoje pismo – jezik Asteka zvao se N’ahuatl. Pismo se sastojalo od stotina slikovitih simbola. Priličan broj ovih simbola su bile jednostavne slike. Crtež ribe predstavljao je ribu, crtež mačke – mačku… Asteci, uglavnom sveštenici, pisali su o vjerskim obredima, vodili su evidencije o porezima… Imali su i svoje knjige (kodeksi). Papir su pravili od kože jelena ili kore drveta.

4) Cijenili su umetnost i bavili se sportom – umjetnost Asteka je prvenstveno bila zastupljena u religiji. Svojim umjetničkim radovima uglavnom su odavali počast bogovima, ali i počasti velikim ratnicima. Bili su vješti vajari, pravili su statue od kamena, od zelenog žada ili od providnih kristala. Za ovakve poduhvate koristili su jednostavne alate izrađene od drveta, kamena i kostiju. Od perja su pravili odjeću za plemiće i kraljeve, a kapa kralja Montezume II, recimo, napravljena je od perja čak 250 različitih ptica!

Bavili su se i sportom, posebno im je bila draga igra Ullamaliztli (veoma slična današnjoj košarci). Igra u kojoj se koristila neka vrsta lopte, što je bilo prilično napredno za to vrijeme. Cilj igre bio je da se lopta probaci kroz mali prsten od kamena. Lopta nije smjela da dodirne tlo, a igrači su je mogli dotaći samo glavom, laktovima, kukovima i koljenima.

5) Prinosili su ljudske žrtve – ljudske žrtve bile su sastavni dio religije Asteka, kao što je bio u mnogim drugim društvima u Novom svijetu, uključujući i Maje. Jedno od glavnih uvjerenja Asteka bilo je da je Huitzilopochtliu, bogu Sunca, potrebna stalna hrana u obliku ljudske krvi. Žrtvovali su se uglavnom ratni zarobljenici, a nije bila rijetka pojava da se neko sam prijavi da bude žrtva, jer se taj čin doživljavao kao vrhunac plemenitosti i časti.

Prema podacima španskih osvajača, ovi obredi su bili česti i masovni, mada su istoričari doveli u pitanje vjerodostojnost ovih izvora, smatrajući da su Španci pretjerivali kako bi opravdali svoja osvajanja i zločine. Ipak, drugi izvori pokazuju da je masovnih rituala ovog tipa zaista bilo i da je godišnje oko 20.000 ljudi ritualno žrtvovano!

 

 

(nationalgeographic.rs)

POSTANIMO PRIJATELJI