NOVI GLAS

Grofica iz pakla – Da li je ova žena najmasovniji evropski serijski ubica?

Jeste li čuli za groficu Eržebet Batori, nakontroverzniju ženu mađarske istorije, koja je kriva za smrt više stotina mladih djevojaka?

Jedna od najpoznatijih žena koje su oduzimale živote i, svakako, jedna od najpoznatijih vampirica, Eržebet Batori živjela je u drugoj polovini XVI i prvoj polovini XVII vijeka. Smatra se ženom s najvećim brojem žrtava u evropskoj istoriji, premda taj broj još uvijek nije utvrđen – niti će vjerovatno ikada biti.

Tokom suđenja grofici Batori, najviši broj žrtava koji je naveden bio je 650, a neki izvori navode zastrašujuće podatke: da je Batorijeva ubila između 300 i, čak, 2.000 mladih djevojaka.

Mađarska grofica je u svojoj 11. godini vjerena za vojnika Ferenca Nadaždija, a u 15. godini se za njega i udala. Međutim, prije nego što je stupila u brak s Nadaždijem, ona je na svijet donijela ćerku Anastasiju, za koju se vjerovalo da je plod Eržebetine zabranjene ljubavi sa slugom. S Ferencom je grofica Batori imala još petoro djece, od kojih je dvoje umrlo u ranom djetinjstvu. Nakon 27 godina braka, Eržebet je ostala i bez supruga, koji je ubijen.

Zanimljivo je da je čitava grofovska porodica Batori važila za vampirsku porodicu i zbog njihovih veza s grofom Vladom Cepešom. Naime, Ištvan Batori, Eržebetin rođak, pomogao je Drakuli da povrati presto. Pored toga, i Cepešovi i Batorijevi su na svojim porodičnim grbovima imale amblem zmaja.

Nije zabilježen podatak o tome kada je Eržebet počela da lišava mlade žene života, ali se vjeruje da se to dogodilo poslije 1585. godine. Prema mađarskim legendama, grofica je jednog dana svojoj služavki u bijesu zarila makaze u glavu, pri čemu je okrvavila ruke. Nakon što ih je oprala, učinilo joj se joj je koža na mjestima gde se ranije krv nalazila ljepša i značajno podmlađena. Tako se rodio njen plan da svoju mladost povrati i sačuva na bizaran način – mučiće mlade djevojke, piti njihovu krv i ubijati ih kada joj više ne budu potrebne.

Budući da je efekat izostao i pored brojnih žrtava, Eržebet je pomislila da krv mladih seljanki ne djeluje na njenu kožu, te je otvorila akademiju kako bi mogla da dođe do krvi plemićkih ćerki.

U zločinima su joj pomagale još četiri žene, koje su za to kažnjene smrću, a Eržebet je kažnjena kućnim pritvorom. Posljednje četiri godine života je provela u svom zamku Čahtice (današnja Slovačka), a preminula je mirno, u snu. Sahranjena na crkvenom groblju u Čahticama 25. novembra 1614. godine, ali se lokalno stanovništvo pobunilo jer “Tigrica Čahtica”, kako su je zvali, počiva na tom mjestu, te je njeno tijelo premešteno u Nađečed, u porodičnu grobnicu Batorijevih.

 

(nationalgeographic.rs)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .