NOVI GLAS

Mesić pisao Bajdenu – Bivši predsjednik Hrvatske predlaže rješenje za BiH

Nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić pisao je izabranom američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu i ponudio rješenje za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu.

Mesić, naime, smatra da BiH može biti i dejtonska i građanska država, jer se ta dva koncepta ne isključuju, već se dopunjuju, te u pismu navodi da zato i treba da bude uređena kao građanska, a ne nacionalna država.

Pismo je prenio zagrebački nedjeljnik Nacional, a Mesićevo viđenje BiH izazvalo je određena reagovanja u Hrvatskoj, pa tako sagovornici zagrebačkog Večernjeg lista kažu da ravnopravnost tri konstitutivna naroda ni po čemu ne smiju isključivati ravnopravnost svih ostalih građana, ali ni ravnopravnost svih ostalih građana ne smije relativizirati ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH.

Dilema “građanska ili nacionalna BiH” je vještačka, objašnjenje je i reakcija domaćih diplomatskih izvora na Mesićevo pismo, piše zagrebački dnevnik.

Kada se govori o dejtonskoj BiH, za koju neki smatraju da ne zadovoljava standarde zapadnih demokratija, treba istaći da mnoge najrazvijenije svjetske demokratije imaju specifična rješenja iz posebnih istorijskih i sadržajnih koncepata koja bi, pod lupom pravnog tumačenja, s vremenskom distancom mogla biti upitna.

Hrvatskoj je, navodi se, u strateškom interesu da BiH postane funkcionalna država, jer visoka funkcionalnost nije samo pitanje političkog uređenja, već i znači i uređivanje svakodnevnih situacija, od upravljanja migracijama, kontrole granica do ekonomske saradnje.

Što je država efikasnija, navodi se, to je bolje njenim susjedima jer se neefikasnost kapilarno preliva preko granica.

Ono što vrlo često nepravedno ostane u sjenci rasprave o binarnoj prirodi uređenja BiH, činjenica je da ta država ima plan da postane država kandidatkinja za EU, a sagovornici Večernjeg ističu da će Hrvatska biti najjači “advokat” BiH na putu do statusa kandidata.

To, dodaju, nije politička odluka, već su kriterijumi formulisani u 14 tačaka Evropske komisije koje BiH mora da ispuni.

A što se tiče izbornog zakona, tu je, ističe se, situacija – barem formalno relativno jasna, jer Hrvatskoj je cilj da u prvih pet mjeseci ove godine podstakne promjene tog zakona, s tim da se to, naravno, mora odraditi u BiH.

Promjena izbornog zakona nije sama sebi svrha, već je cilj dodatna politička stabilizacija, omogućavanje više i čvršće saradnje političkih partnera iz tri konstitutivna naroda i povećanje ukupne funkcionalnosti.

– Mi to sve stavljamo u kontekst ukupnih odnosa sa EU, statusa kandidata i činjenice da smo jedina zemlja EU koja ima granicu s BiH i niko u EU nema veći interes za dobru, stabilnu i efikasnu BiH od nas – kažu neimenovani sagovornici Večernjeg.

 

 

 

 

(tanjug)

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .