NOVI GLAS

Šta je “Petoov paradoks” – Zašto velike životinje manje umiru od raka nego male?

Ulje iz hrskavice ajkule dugo je među najprodavanijim suplementima zbog naučno neutemeljenog mišljenja da ajkule ne obolijevaju od raka. Međutim, naučnici su utvrdili da slonovi, kao i neke druge velike životinje, zaista veoma rijetko imaju ovu bolest.

Dok se kod ljudi smrtnost prouzrokovana rakom mjeri procentom i do 25 odsto, kod slonova je to tek nešto više od četiri procenata. Paradoksalno, male životinje poput miševa, obolijevaju mnogo češće.

Ovaj paradoks ima i ime – Petoov paradoks. Tako je nazvan po profesoru Univerziteta u Oksfordu, Ser Ričardu Petu, britanskom epidemiologu i medicinskom statističaru koji je 1989. godine postao član Kraljevskog udruženja u Londonu zbog svog pionirskog rada u oblasti epidemiologije.

Prvi je dobitnik godišnje nagrade za životno delo za istraživanje raka u Velikoj Britaniji, a njegov rad i dalje pruža dokaze koji podržavaju nacionalne i međunarodne politike za sprečavanje kancera.

Ričard Peto

Jedan je od osnivača metaanalize, matematičke metode u kojoj se rezultati različitih medicinskih studija kombinuju da bi se dobio jedinstven odgovor na objektivan i logičan način.

Pojava nazvana po njemu dokazuje da na nivou vrste pojava kancera nije u korelaciji sa brojem ćelija u organizmu. Na primjer, učestalost oboljenja kod ljudi mnogo je veća nego kod kitova, uprkos činjenici da kit ima mnogo više ćelija od čovjeka.

Ako je vjerovatnoća kancerogeneze konstantna u ćelijama, čovjek bi očekivao da će kitovi imati veću učestalost od ljudi. Međutim, kod većih sisara djelotvornije se eliminišu kancerogeni virusi iz DNK. Što je veća životinja, to je manje virusnih ostataka koji se nalaze u genomu. Kako bi izgradili veća i dugotrajnija tijela, ovim organizmima je potrebno veće suzbijanje raka. Veliki sisari, poput slonova, mogu se prilagoditi na više načina i izbjeći oboljenje.

Sa druge strane miševi imaju 3.331 endogeni retrovirus, ljudi 1.085, a kitovi samo 55 virusnih ostataka. Ovo je značajno za Petoov paradoks jer se retrovirusi mogu nalaziti unutar genoma i na taj način podstaći razvoj onih karcinoma koji su povezani sa virusnim infekcijama.

Ričard Peto je prvi zabilježio ovaj fenomen 1977. godine. Pišući pregled višestepenog modela karcinoma, Peto je primijetio da su ljudi mnogo manje podložni raku od miševa.

 

(RTS)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .