NOVI GLAS

Glas prošlosti – Kako su Rusi zbog alkohola odbili da prihvate islam kao svoju religiju!

Hiljadu godina nakon što je kijevski veliki knez Vladimir odbio Bugare sa Volge koji su mu predložili da Ruse prevede na islam, rekavši im da “Rusi nalaze radosti u piću i mi bez njega ne možemo”, nastala je ova fotografija.

Foto: Wikimedia | Prizor iz jedne sanktpeterburške „trijeznionice“, 1914. Takve ustanove su osnivale lokalne vlasti u poznoj Ruskoj imperiji i na prinudno triježnjenje dovodili alkoholisane građane. Foto: Wikimedia Commons/Мендельсон Александр Леонтьевич (1865—1940). /Канель В.Я. Алкоголизм и борьба с ним. — М.: Типография Т-ва И.Д. Сытина, 1914. — С. 417. — 532 с. /ПростоУчастник

Jedna od najpoznatijih i najduhovitijih epizoda iz rane ruske istorije odigrala se 986. godine u Kijevu, za vrijeme vlasti velikog kneza Vladimira, čovjeka koji je pokrstio Rusiju. Želeći da napusti slovenski paganizam i da prigrli neku od monoteističkih religija, pozvao je misionare iz različitih naroda, a prvi su na dvor došli muslimanski Bugari sa Volge, da predlože islam.

Pozivajući se na “Ljetopis davnih vremena” (napisan početkom 12. veka i izvijesno utemeljen na starijim izvorima), a nakon spominjanja više odlika islama koje su se vladaru dopale, autor Vladimir Volkov (1932—2005) u svojoj knjizi “Vladimir, sunce jarko” ovako opisuje kraj te diskusije:

“Velikom knezu se nisu svidjeli ostali stavovi Muhamedovog zakona. Izgledala mu je smiješna zabrana da se jede svinjsko meso, a sasvim iskreno je smatrao da je obrezivanje odvratno. A da se zabrani alkohol, prosto nije dolazilo u obzir. Vladimir odbi dalje da sluša. Gostoljubiv kakav je bio, bez sumnje je ponudio muftijama piće, što oni odbiše i objasniše zašto, i on je tada rekao čuvenu frazu: “Rusi nalaze radosti u piću i mi bez njega ne možemo”.”

Tako je ljubav prema alkoholu presudno uticala na cjelokupnu istoriju ruskog naroda. Navodno je svaki treći Rus sredinom 17. vijeka dugovao novac državnim mehanama, koje je stotinak godina ranije počeo da osniva Ivan Grozni; ne znamo da li je tačno, ali nije u potpunosti nemoguće da je 1860. oko 40 odsto državnih prihoda dolazilo od prodaje vodke.

1909. godišnja potrošnja alkoholnih pića je bila 11 flaša po glavi stanovnika, pa su 1913. alkoholičari činili četiri odsto populacije Sankt Peterburga, u kojem je naredne godine nastala je ova fotografija. Radi se o prizoru iz jedne „treznionice“ (rus. Вытрезвитель) koja je bila smještena u sanktpeterburškom Moskovskom dijelu, danas rejonu; novopridošli su po podu nabacani jedni preko drugih, dok djelimično ili potpuno otriježnjeni sjede ili stoje. Ovakve ustanove su osnivale lokalne vlasti, a prvu je 1904. u Tuli otvorio hirurg Fjodor Arhangelski.

Odmah po izbijanju Velikog rata iste 1914. godine, Ruska imperija je s namerom da očuva disciplinu uvela rigoroznu prohibiciju (“suvi zakon”, kako su ga zvali), tako što je u potpunosti zabranila prodaju žestokih pića van restorana. Dvije i po godine kasnije, Februarskom revolucijom Ruska imperija je nestala. Ne kažemo da to ima veze, ali moralo je igrati neku ulogu. Boljševici, koji su Oktobarskom revolucijom došli na vlast, vodili su istu politiku sve do 1925., kada su odustali i fokus prebacili na propagandne kampanje protiv alkohola.

 

(Telegraf)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned empty data. Please authorize your Instagram account in the plugin settings .
error: Content is protected !!