NOVI GLAS

Priče iza ulica – Ulica 18. novembra

Nedavno sam sjedio sa svojim društvom na jutarnjoj kafi informisanja (mahom intelektualci) i tražio odgovor da li iko zna zašto se moja ulica zove Ulica 18. novembra.  Nisam glumio ni Olivera Mlakara ni Jovana Memedovića u kvizu, nego stvarno nisam znao odgovor.

A priznaćete, nije prijatno spavati i stanovati u ulici kojoj ne znaš osnovno značenje njenog imena. A već dugo me to muči.

Elem, padali su razni intelektualni, enciklopedijski, vikipedijski, pa i kvazi naučni odgovori, kao da je tada:

1786. Rođen Karl Marija fon Veber, nemački kompozitor, direktor Opere u Drezdenu

– 1793. – Pariski muzej Luvr otvoren za javnost

– 1910. – U Meksiku izbila seljačka revolucija čije su vođe bili Pančo Vilja i Emilio Zapata

– 1957. – U Domu sindikata u Beogradu počeo Prvi posleratni kongres agronoma Jugoslavije

– 1985. – Prestala proizvodnja automobila “fića” u kragujevačkoj “Zastavi”

– 1991. – Završene borbe za Vukovar u ratu u bivšoj Jugoslaviji

– 1991. – Umro Gustav Husak, češki političar i državnik, predsednik Čehoslovačke

– 1993. – Usvojen Ustav Južne Afrike, kojim je označen kraj politike aparthejda

kao i razni drugi događaji… Međutim, ništa od toga nije zaslužilo ulicu u Bijeljini.

Kako su sve opklade pale, i nismo se mogli složiti  oko toga zašto ta ulica nosi to datumsko ime, potražio sam odgovor kod učenih i mjerodavnih. Čovjek od nauke, istorije, kulture, heraldike, muzeja i arheologije, indirektni učesnik u kumovanju imena ulica i trgova, dao mi je ovaj odgovor:

Osamnaestog novembra 1990. godine održani su prvi višestranački izbori u SR Bosni I Hercegovini.

Pošto su i danas trenutno u žestokom jeku predstojeći izbori, nije naodmet da se malo podsjetimo na rezultate tih fer i poštenih izbora iz 1990:

Izabrani su članovi Predsjedništva SR BiH, poslanici u Skupštini SR BiH (dvodomni parlament podijeljen u Vijeće građana i Vijeće opština).

Odziv birača na izborima bio je 77,83%  od  3.033.921  od ukupnog broja upisanih.

Na izborima su pobijedile i formirale vlast u BiH, nacionalne stranke: SDA, SDS i HDZ.

Predsjednik Predsjedništva SR BiH postaje Alija Izetbegović (SDA), Predsjednik Skupštine postaje  Momčilo Krajišnik (SDS), dok na čelo Vlade dolazi Jure Pelivan iz HDZ-a. Od 22 ministarska mjesta 10 je pripalo SDA, 7 SDS-u i 5 HDZ-u.

Za članove Predsjedništva trebalo je izabrati 7 članova, po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Članovi Predsjedništva postaju Fikret Abdić, Alija Izetbegović, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić (kao Jugosloven).

Da se podsjetimo i na to da, iako je  Fikret Abdić dobio najveći broja glasova koji je ikad dobio neki član Predsjedništva u BiH, nekim internim dogovorom u SDA, predsjedavajući Predsjedništva postaje Alija Izetbegović.

Tog 18. novembarska pobjeda opozicionaih stranaka označila je kraj socijalističkog poretka u BiH.

Reformisti doživljavaju  težak poraz, a SK BiH je kao jedna od republičkih organizacija SKJ doživjela najveći poraz u Jugoslaviji.

SDA, SDS i HDZ stvaraju koaliciju koja će postojati do početka rata u BiH.

Sve mi je to manje važno od toga što sam konačno saznao zašto mi ulica nosi imenovani datum.

Od sada ću sigurno mirnije da spavam.

 

Zort

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!