NOVI GLAS

Već 20 godina nisu pronađeni atentatori na Željka Kopanju, osnivača Nezavisnih novina

 Iako se danas navršava 20 godina od atentata na Željka Kopanju, izdavača i osnivača “Nezavisnih novina” iz Banjaluke, nadležne institucije nisu dale odgovor ko stoji iza ovog čina, niti su odgovorni izvršioci i nalogodavci privedeni pravdi.

Kada je tog 22. oktobra 1999. godine Kopanja krenuo na posao, u njegovom automobilu eksplodirala je bomba, postavljena u prednji dio automobila, a od jačine udara Kopanja je teško povrijeđen, izgubivši obje noge,  i mjesecima se borio za život. Iako se od povreda djelimično oporavio narednih godina, Kopanja je preminuo u avgustu 2016. godine.

Atentat na Kopanju uzdrmao je bh. javnost, a u istragu su se, pored domaćih institucija, uključile i međunarodne organizacije i policijske agencije drugih država, međutim javnost i porodica ni do danas ne znaju ko je organizovao ovaj atentat.

U Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka kažu za “Nezavisne” da je predmet i dalje otvoren i da se vodi istraga.

“Pomenuti krivični predmet nalazi se u radu Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka i u fazi je istrage, protiv nepoznatog/nepoznatih, počinioca/počinilaca  krivičnog djela ubistvo u pokušaju i krivičnog djela izazivanje opšte opasnosti počinjeno na štetu Željka Kopanje“, saopšteno je iz te pravosudne institucije.

Novinarska solidarnost

Brojni novinari i novinarska udruženja u BiH i dalje insistiraju da se slučaj rasvijetli i upozoravaju da je u proteklom periodu bilo mnogo različitih vrsta napada na novinare, od kojih mnogi nisu do kraja rasvijetljeni.

Milorad Labus, predsjednik Udruženja novinara RS, kaže za “Nezavisne” da je poražavajuće što ni domaće ni inostrane institucije za 20 godina nisu rasvijetlile ovaj zločin, zbog čega, kako kaže, napadači na novinare imaju privid nedodirljivosti.

“Jesu li se okolnosti promijenile u ovih 20 godina, biće nešto izvjesnije kad čujemo pravosnažnu presudu osobama koje su prema mišljenju Sudskog vijeća, koje je izreklo prvostepenu presudu, krive jer su nedavno pokušale ubiti kolegu Vladimira Kovečavića“, kaže Labus.

Marko Divković, predsjednik “BH novinara”, kaže da je tragično ne samo ono što se desilo Kopanji i njegovoj porodici, već i to što ni za 20 godina nije otkrivena konačna pravosudna istina, a novinarska zajednica se i dalje osjeća nezaštićeno.

“Svih godina poslije toga imali smo silne napade na novinare pa sve do pokušaja ubistva našeg kolege Vladimira Kovačevića. Sve to što se dešava našim kolegama pokazuje da pravosuđe i dalje tapka u mraku i ne radi onaj posao koji od njega građani očekuju”, rekao je Divković za “Nezavisne” i pozvao politiku da promijeni zakone kako bi se napadi na novinare strože kažnjavali, a pravosuđe odvojilo od političkih uticaja.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da nerasvjetljavanje atentata na Kopanju, uz nedavni pokušaj ubistva Kovačevića, svjedoči u kakvom okruženju novinari u BiH žive i rade.

“Ako za dvije decenije policija i nadležne institucije nisu uspjele makar osumnjičiti ili pokušati da saopšte javnosti ko bi mogao biti umiješan u taj kriminalni zločinački poduhvat, onda je jasno u kakvom društvu, nažalost, živimo”, kaže on. Dodaje da mnogi novinari često ni ne prijavljuju prijetnje i napade na njih jer nemaju povjerenja u rad policije i pravosuđa.

Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica sarajevskog “Oslobođenja”, kaže da se ni dvije decenije nakon atentata ne može oporaviti od šoka i nevjerice.

“Strašno je ne samo to da ovaj atentat nikada nije u potpunosti rasvijetljen, nego da nikad nisu kažnjeni ni nalogodavci. Na kraju je progonu bila izložena i sama žrtva, naš kolega Kopanja. Kada se podvuče crta, shvatamo gdje živimo – novinare je dozvoljeno ubijati. To je poruka koju smo svi dobili”, kaže Selimbegović za “Nezavisne”.

Jozo Pavković, glavni urednik bh. izdanja “Večernjeg lista”, kaže za “Nezavisne” da je Kopanja žrtva borbe za demokratiju i tolerantno društvo.

“Ja o njemu i danas pričam kao da je tu, jer je toliko toga dobrog ostavio iza sebe. Bio je puno bolji od vremena u kome je živio, ostavljajući svojim suvremenicima, ali i generacijama koje dolaze moralni primjer, kakvih, nažalost, nema puno. Vjerovao je u bolje društvo. Iako ga nije dočekao, ako BiH ikada bude normalna zemlja i društvo, bit će to upravo zahvaljujući ljudima kao što je Željko”, rekao je Pavković.

BiH i dalje nesigurno društvo

I diplomatska predstavništva u BiH ističu da atentat na Kopanju i brojni drugi napadi na novinare svjedoče da je BiH još nesigurno društvo.

Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, kaže da ni dvije decenije od atentata na Kopanju pritisci na novinare nisu prestali, te dodaje da su slobodni mediji u cijelom svijetu mjerilo zrelosti jednog društva.

“Viziju upravo takvog društva imao je Željko Kopanja kada je osnovao ‘Nezavisne novine’ i počeo da piše o temama o kojima se do tada glasno ćutalo. Ono što se njemu desilo prije dvadeset godina, bio je najbrutalniji čin bezumnog nasilja. Taj gnusni napad na njega nije postigao cilj – Željko je nastavio da se bori za svoju viziju, ne mrzeći nikoga. Željko je bio moj prijatelj, ljudina, a novinarima u ‘Nezavisnim novinama’ i mnogo više od toga  – ne samo urednik, već i uzor i očinska figura”, kaže Incko za “Nezavisne”.

Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU, kaže da su nasilje, prijetnje i politički pritisak nad novinarima razlozi za zabrinutost.

“Nažalost, novinarstvo u BiH je nesigurna profesija. Uspostavljanje pravnih, institucionalnih i političkih uvjeta za stvaranje povoljnog okruženja za slobodu izražavanja odgovornost je političke i zakonodavne vlasti u bilo kojoj zemlji koja teži EU”, kaže ona za “Nezavisne” i podsjeća da je i u Mišljenju Komisije o kandidaturi BiH za EU sloboda izražavanja, govora i zaštita novinara navedena kao jedan od ključnih prioriteta.

U Odjeljenju za odnose s javnošću Ambasade SAD kažu da odaju počast onima koji su posvetili ili dali život da bi uz pomoć novinarstva podržali demokratiju.

“Slobodni i nezavisni mediji su od ključne važnosti za dinamičnu, funkcionalnu demokratiju. Uprkos određenom napretku, novinare širom svijeta i dalje proganjaju, vrše nasilje nad njima ili ih čak ubijaju – a počinioci isuviše često prođu nekažnjeno. Na svim nivoima, Vlada SAD i Ambasada u Sarajevu neumorno rade na unapređenju medijskih sloboda”, kažu oni.

U Misiji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH kažu da Misija trenutno radi na prikupljanju i analizi podataka koji se tiču parnica pokrenutih protiv novinara i medijskih kuća, u smislu njihove učestalosti, ozbiljnosti i uticaja.

“Od početka 2019. godine, Misija je zabilježila preko 20 različitih incidenata koji su uključivali novinare, a naročito novinarke. Većina incidenata sastojala se od verbalnih prijetnji i fizičkih napada, a većina je i prijavljena policiji. Međutim, odgovor države u smislu osiguranja adekvatne zaštite novinarima i poduzimanja svih neophodnih mjera na stvaranju sredine koja omogućava rad slobodnih i nezavisnih medija, do sada nije pružen u dovoljnoj mjeri”, ističu oni, te napominju da se novinari u BiH i dalje suočavaju s nasiljem i zastrašivanjem.

Pitanje ko je naredio napad neće nestati

Sandra Gojković-Arbutina, glavna i odgovorna urednica “Nezavisnih novina”, poručila je da pitanje ko su nalogodavci napada na Željka Kopanju i njihovo privođenje pravdi nikad neće nestati.

“Kakva se poruka šalje javnosti, novinarskoj zajednici, porodici Kopanja da punih 20 godina dobijate isti odgovor ‘istraga traje’? Takva praksa samo dodatno stvara vrlo teško okruženje za rad  jer jedva da imamo slučajeve procesuiranja napada na novinare. To što se poneki napadač na novinare i nađe nije ni pola procesa, jer nalogodavci ostaju zaštićeni i nikad otkriveni”, kazala je Gojković-Arbutina.

 

(nezavisne)

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!