NOVI GLAS

Kako toplotni talas utiče na organizam?

Naše tijelo nastoji da održi unutrašnju temperaturu na oko 37 stepeni Celzijusa bez obzira na to da li se nalazimo u snježnoj oluji ili usred toplotnog talasa.

To je temperatura na kojoj je naš organizam navikao da funkcioniše, ali kako živa u termometru raste, tijelo mora da se više trudi da se njegova unutrašnja temperatura ne poveća, piše “BBC”.

Ako je tijelo pretoplo, ‘termostat’ u mozgu šalje impulse krvnim žilama u koži, one se šire, a velika količina tople krvi iz unutrašnjosti dolazi u kožu i hladi se. Dodatno hlađenje kože i krvi u njoj izaziva znoj, koji hladi kožu, a time posredno hladi i krv koja cirkuliše u njoj.

Tako ohlađena krv vraća se u unutrašnjost tijela i hladi je. I opet, kada termostat u mozgu procijeni da je temperatura dovoljno snižena, smanjuje se protok kroz kožu i prestaje znojenje. Dakle, očigledno je da je za dobro podnošenje promjena temperature okoline vrlo važno da su krvne žile elastične te da se njihov promjer lako i brzo prilagođava potrebama tijela.

Kada to počinje da predstavlja problem?

Iako na prvi pogled zvuči jednostavno, spomenuti proces počinje predstavljati svojevrstan napor za tijelo, a što su temperature više, tijelo se više napreže. Otvoreni krvotok rezultira spuštanjem krvnog pritiska i tjera srce da brže pumpa krv kako bi nastavila da teče tijelom. To može izazvati blage simptome poput svraba od osipa što ga izaziva vrućina te otečenost stopala.

Ali ako krvni pritisak dostigne preniske vrijednosti, do organa ne uspijeva da stigne dovoljno potrebne krvi, zbog čega je veći rizik od srčanog udara. Istovremeno, zbog znojenja se gube tečnost i so, a pritom se ravnoteža među njima u organizmu mijenja. Takvo stanje u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može rezultirati toplotnim udarom. Simptomi su vrtoglavica, nesvjestica, dezorijentisanost, mučnina, grčevi u mišićima, glavobolja, obilno znojenje i umor.

Kako pomoći osobi koja je doživjela toplotni udar?

Ako osoba uspije da se rashladi u roku od pola sata, toplotna iscrpljenost obično nije ozbiljna.

Britanski NHS savjetuje: premjestite osobu na hladno mjesto, postavite je u ležeći položaj i podignite joj noge pod blagim nagibom, dajte joj puno vode (u obzir dolaze sportski napici i pića za rehidraciju, rashladite joj kožu – pokvasite je vodom ili prebrišite spužvom umočenom u hladnu vodu te je hladite lepezom.

Dobro je na područje oko pazuha ili na područje vrata staviti vrećice s ledom.

Ali ako osoba ne uspije da se oporavi u roku od 30 minuta, slijedi toplotni udar. Riječ je o hitnom medicinskom slučaju i obvezno morate pozvati hitnu pomoć.

Treba istaknuti da se ljudi koji su doživjeli toplotni udar mogu prestati znojiti iako im je i dalje prevruće, njihova tjelesna temperatura može premašiti 40 stepeni i mogu izgubiti svijest.

Ubija li vrućina?

Da. U Engleskoj svake godine od posljedica visokih temperatura umre oko 2.000 osoba. Uzrok smrtnog ishoda u ovakvim situacijama najčešće su srčani i moždani udari koje obično izazove napor da se unutrašnja tjelesna temperatura održi stabilnom, prenosi “Hina”.

Viša stopa smrtnosti evidentirana je pošto je živa u termometru prešla 25 ili 26 stepeni Celzijusa. Ali raniji podaci upućuju na to da visoke temperature češće izazivaju smrt pojedinaca u proljeće i rano ljeto nego na “vrhuncu ljeta”. To se vjerovatno događa zbog toga što postepeno nastojimo izmijeniti svakodnevno prilagođavanje kako ljeto odmiče i navikavamo se na ‘borbu’ s vrućinom.

Podaci koji se odnose na ranije toplotne udare upućuju na to da se najviše smrtnih ishoda dogodi u prva 24 sata toplotnog talasa. I hladni front može biti smrtonosan, ali treba mu puno duže da djeluje na čovjekov organizam. Studija iz 2010. godine o posljedicama toplotnih talasa u devet evropskih gradova posvuda je pokazala povećan broj smrtnih ishoda – od 7,6 odsto u Minhenu do 33,6 odsto u Milanu. Od posljedica toplotnog talasa 2003. godine u Evropi je umrlo 70.000 više ljudi nego što je uobičajeno.

Noćne i dnevne temperature

Uz dnevne temperature, kada se obično postižu rekordi, ne treba zanemariti ni noćne jer je organizmu tokom noći potreban odmor.

Ali ako se i tokom noći naš organizam bori s nastojanjem da tjelesnu temperaturu održi pod kontrolom, rizik od zdravstvenih problema je veći.

 

 

(nezavisne)

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!