NOVI GLAS

Japanski Šindler – Kako je Japanac pravoslavne vjeroispovijesti spasao hiljade Jevreja sigurne smrti?

Čiune Sugihara, japanac pravoslavne vjeroispovesti, radio je kao vicekonzul u japanskom konzulatu u Kaunasu u Litvaniji 1939. godine kada su Jevreji izbjegli iz Poljske pobegli u tu zemlju u nastojanju da se sklone što dalje od prijetnje nacističke Njemačke.

On je smislio plan da im pomogne, potpisujući vize koje bi im omogućile da putuju kroz Sovjetski Savez do Japana i konačno nađu utočište u holandskoj koloniji Kurasao u Karipskom moru.

Međutim, taj njegov zahtjev je odbijen tri puta u Ministarstvu spoljnih poslova u Tokiju.

Vicekonzul je ipak, suprotno stavu svoje zemlje, rukom ispisao najmanje 4.500 viza za samo šest nedjelja. Supruga mu je svake noći masirala ruku kako bi mogao da spava i piše nove vize.

Sugihara se u septembru s ostalim zaposlenima ukrcao u voz da se vrati u Japan. U vozu je navodno nastavio da potpisuje vize i bacao ih Jevrejima dok su čekali na željezničkoj stanici.

Godine 1941. nacistička Njemačka je okupirala Litvaniju i u toj zemlji je ubijeno više od 120.000 Jevreja, čak 95 odsto ukupnog broja jevrejskog življa.

Sugihara je služio u više različitih zemalja prije nego što je pozvan da se 1946. godine vrati u Japan. Tamo je potom zatraženo da podnese ostavku jer se suprotstavljao politici vlade.

Godine 1960. jedan Jevrejin iz Izraela koji se spasao zahvaljujući vizi japanskog vicekonzula uspio je da mu uđe u trag i objavi priču u njemu.

Memorijalni centar holokausta Jad Vašem u Jerusalimu je Sugiharu 1984. godine proglasio pravednikom među narodima što je titula koja se daje nejevrejima koji su spasili Jevreje, iako su se zbog toga našli u smrtnoj opasnosti.

“Bilo je to humanitarno pitanje. Nisam mario tada da li će me otpustiti. Da je neko drugi bio u toj poziciji vjerujem da bi sigurno učinio isto”, rekao je Sugihara u jednom intervjuu u Moskvi 1977. godine, a izraelski mediji su ga proglasili “japanskim Šindlerom”. 

Iako je bio svjetski poznat, naročito u jevrejskim krugovima, većina u Japanu nije znala ništa o Sugiharinom podvigu. Tek nakon njegove smrti 1986. kada se na njegovoj sahrani pojavila brojna delegacija iz Izraela uključujući i ambasadora te zemlje u Japanu, njegovi sunarodnici postali su svjesni Sugiharine slave.

Danas mu se redovno odaje pošta, a njegov život je dokumentovan u muzeju rodnog grada.

 

NoviGlas/Beta

 

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!