NOVI GLAS

Monstrum sa mozgom genija – Zašto je doktor Mengele pristao da bude Hitlerov “doktor smrt”?

Doktor Jozef Mengele jedan je od najpoznatijih zlikovaca iz perioda Trećeg Rajha, koji je u žestokoj konkurenciji gadnih nacističkih njuški izborio status “monstruma”. Ali, on nije završio kao većina svojih saboraca – na vješalima ili od svoje ruke. Uživao je u ugodnoj klimi Latinske Amerike sve dok se, 1979. godine nije udavio tokom rekreativnog brčkanja. Sahranjen je pod drugim imenom, a tek je šest godina kasnije utvrđen njegov pravi identitet.

Zahvaljujući mreži svojih ljudi 1949. Mengele je pobjegao u Argentinu, gdje je živio neko vrijeme, a zatim u Paragvaju i Brazilu. Iako ga je tražilo više država, uključujući i Njemačku, nikada nije uhvaćen, nikada nije odgovarao za svoje zločine i nikada se nije pokajao. Za vrijeme holokausta u smrt je poslao oko 400.000 ljudi.

Zašto je doktor Jozef Mengele za vreme holokausta odlučio da svoje ljekarsko znanje zloupotrebi, umjesto da pomaže ljudima?

To je pitanje koje se čovečanstvo pita već decenijama, a na njega je zanimljiv odgovor dao Kiel Majevski, direktor muzeja holokausta Kendls. Majevski je dugo analizirao Mengeleovu odluku da pređe na “mračnu stranu”, i ponudio je tri razloga zbog kojih će Mengele zauvijek ostati upamćen kao “doktor smrt”.

Prvi razlog je što je Mengele bio nadprosječno ambiciozan, tvrdi Majevski. Doslovno je žudio za priznanjima i više od svega je želio status vrhunskog naučnika. U svjedočenjima iz Aušvica se govorilo kako vozove pune Jevreja koji su svakodnevno pristizali u taj logor, Mengele nikada nije vidio kao zločin, već kao priliku.

Zatvorenici su za Mengela bili beskrajna zaliha “svježe robe” na kojoj je mogao da eksperimentiše. Na žalost zatvorenika, njegova je ambicija bila znatno veća nego posvećenost ljekarskim etičkim kodeksima. U svojoj moralnoj atrofiji bio je uvjeren da radi za dobrobit čovječanstva i nauke.

Eva Kor, jedna od preživjelih žrtava njegovih eksperimenata, rekla je kako je Mengele svoja djela vidio kao korisna i nužna, a ne protivzakonita i prije svega gnusna. Čak i kasnijih godina, kada je pobjegao u Južnu Ameriku, zapisi iz njegovih dnevnika ukazivali su kako je iskreno vjerovao da čini pravu stvar.

Drugi razlog zbog kojeg je Mengele vjerovao da doprinosi nauci svojim zločinima bila je činjenica da je bio dio eugenističkog pokreta. Eugenisti su bili naučnici u 19. i 20. vijeku koji su vjerovali da ljudska vrsta može da postane bolja ako se njeno širenje strogo kontroliše. Eugenisti su smatrali kako su upravo oni ta superiorna vrsta, bolja od bilo koga drugog.

Iako su eugenisti bili prilično rasprostranjeni u Sjedinjenim državama, pravi raj za njih je bila nacistička Njemačka, koja je dosljedno provodila eugenistička načela, i to na državnom nivou. Nacisti su za nižu vrstu proglasili Jevreje, Rome, Slovene, homoseksualce, i osobe s mentalnim i fizičkim problemima. Mengele je spadao u grupu eugenista koji su čvrsto vjerovali da čine veliku uslugu ljudskoj rasi tako što se rješavaju onih koje smatraju inferiornima.

Majevski kao treći razlog navodi opštu atmosferu u Njemačkoj u to vrijeme. U vrijeme kada je Mengele počeo svoju akademsku karijeru nacisti su se već uveliko bavili eliminisanjem Jevreja iz svih sfera života. Kada se prijavio u SS vojsku, Mengele je morao predati dokaz da u njegovoj porodici nema Jevreja, i da nema uopšte jevrejske krvi.

Sam vrh države, Hitler i Gebels, Jevreje su opisivali kao nižu rasu, koja je jedva bila nešto bolja od pacova. Uz ostalu nacističku propagandu, Gebels je, kao i mnogo njih, moralno poklekao i opravdeanje svojih zločina našao u tada dominantnoj ideologiji.

Ipak, Mengele je bio vrlo dobro i kvalitetno obrazovan, što njegovo zlodjelo čini još i većim. Mengeleove kolege sa fakulteta u Minhenu svjedočili su kako nikada nije ostavljao utisak da je u stanju da uradi ono po čemu je ostao zapamćen, ali rat, ambicija, propaganda ili ludilo su od briljantnog, skoro genijalnog naučnika stvorila zlikovca, poznatog i po zloglasnom imenu “Bog Aušvica”.

 

NoviGlas

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!