NOVI GLAS

Bijeljina – Priče iza ulica – Ulica Janka Veselinovića

Ako prošetate Bijeljinom od kružnog toka na Željezničkoj stanici u pravcu Obarske, prva ulica lijevo je ulica Petra Kočića, koja vas vodi na most na kanalu Dašnica, prelazi most i produžava u naselje „Zair“. Ulica koja prije mosta, nedavno  asfaltirana, nastavlja desnom obalom Dašnice do Obilaznice, nosi ime Janka Veselinovića.

Pošto je ulica prilično duga, imate vremena da se, šetajući, preispitate. „Ko ono bijaše Janko Veselinović?“ Vjerovatno ste morali čuti za njega. Onda premotavate po glavi lektiru, istorijske bitke, biološke, botaničke i ostale discipline nauke i lijepe umjetnosti.

Pa evo da se podsjetimo. Semberci bi morali znati ko je Janko Veselinović, jer se radi o ličnosti iz susjedstva.

Naime, Janko Veselinović je rođen 1862. godine u Mačvi, u Salašu Crnobarskom, a preminuo 1905. u Glogovcu, takođe u Mačvi.

Porodica Veselinović se u Mačvu doselila iz Hercegovine u 18. vijeku i nastanila u Aginom Salašu (danas Crnobarski). Otac Miloš je bio sveštenik, a majka Jelisaveta bila je kćerka sveštenika iz Badovinaca. Janko im je bio prvo od ukupno šestoro djece. Volio je muziku i knjige. Osnovnu školu je završio u Glogovcu, a gimnaziju u Šapcu. Upisao je bogosloviju u Beogradu, ali mu se to nije svidjelo, te je ubrzo napustio.

Kratko vrijeme je poželio da bude učitelj, upisao je Učiteljsku školu u Beogradu, ali njegov nemirni duh nije mu dozvoljavao da se usmjeri na učenje. Posvetio se jednoj pozorišnoj grupi i s njom otišao na gostovanje u Smederevo. Otac uspijeva da ga vrati u Beograd, ali nije dugo trajalo. Zanimalo ga je pozorište, te je često radio kao statista.

Iako nije završio ni jedan razred potražio je posao učitelja, pa mu je, zbog nedostatka učitelja, Ministarstvo prosvjete dozvolilo službu učitelja u selu Svileuvi kod Koceljeve. Tada počinje da piše svoja prva djela, za koja mu se upornost i predanost kasnije isplatila. Osim književnog rada aktivno se uključio u politiku, podstaknut idejama Svetozara Markovića. Pridružio se radikalima, a od njihovih ideja nije odustao do kraja života. Živeći u Beogradu, koji je bio skup za život kakav je Janko Veselinović  htio da provodi, bio je prisiljen da piše tekstove i po narudžbi.

Iz lektire se moralo znati da je njegovo najpoznatije književno djelo roman „Hajduk Stanko“, objavljen 1896.godine u Beogradu. U tom romanu je Veselinović prikazao prilike koje su vladale u Mačvi u Prvom srpskom ustanku.  Taj roman je tek poslije Drugog svjetskog rata postigao uspjeh u neslućenom obimu, doživjevši 24 izdanja do 1963.godine. Preveden je na mnoge svjetske jezike.

U listu „Delo“ Janko Veselinović je 1897.godine objavio prvi dio svog političkog romana „Junak naših dana“, čiji je drugi nastavak izašao tek nakon šest godina u istom listu.

U listu „Kolo“   je 1889.godine objavio dio autobiografskog romana „Borci“. Međutim, čitaoci nisu imali priliku da pročitaju cijelo djelo, jer ni jedan od ova dva romana Veslinović nikad nije završio.

***

U Bogatiću se tradicionalno održavaju „Dani Janka Veselinovića“ , koji otkrivaju i drugačijeg Janka, koji je mnogo više od seoskog učitelja i rizničara mudrosti srpskih seljaka. On je pripadao i samom vrhu tadašnje intelektualne elite i bio izuzetno politički i društveno angažovan, zbog čega je često hapšen i zatvaran, gdje se od loših uslova na kraju i razbolio i umro prije vremena (u 43.godini). Na njegovoj sahrani 1905.godine u Glogovcu bili su prisutni i Aleksa Šantić i Svetozar Ćorović, koji su tim povodom došli iz Mostara.

***

U jednom periodu Veselinović je bio dio uprave Narodnog pozorišta i u dubokoj ljubavnoj romansi sa glumicom Velom Negrinovom. Ta ljubav ostala je u sjećanju Skadarske ulice, a svojevremeno bila glavna tema beogradskih boemskih krugova – govorio je autor izložbe Branislav Stanković, kustos Narodnog muzeja u Šapcu.

Međutim, malo je poznato da je Veselinović roman “Hajduk Stanko” posvetio Nikoli Tesli. Nažalost, od 1945. do 1990. na cijeloj teritoriji SFRJ izašlo je preko 50 izdanja ovog romana, ali ni u jednom se nije nalazila posveta Tesli – ona se među korice knjige vraća tek sredinom devedesetih godina prošlog vijeka.

 

Zort

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI

Instagram

Instagram has returned invalid data.
error: Content is protected !!