NOVI GLAS

Kako je Mićo postao Omer i postao slavni mušir osmanske vojske

Glavni junak ove priče je Omer-paša Latas, slavni mušir osmanske vojske.

Rodio se u ličkoj graničarskoj porodici kao Mihajlo (Mićo) Latas, u Janjoj Gori u Lici. Otac Sofronije tu je službovao. Kao oficirsko dijete učio je kadetsku austro-ugarsku školu u Gospiću i stupio u austougarsku vojsku kao kadet-narednik.

Zbog problema s kockanjem, otac mu je optužen za pronevjeru novca iz vojne blagajne, a Mićo je, kako se ne bi otkrila sramota preuzeo odgovornost na sebe i pobjegao u Bosnu 1827. godine.

Iste godine u Banjaluci je godine prešao na islam u Ferhat-pašinoj džamiji, a nakon toga se zaputio u Vidin gdje boravi kao sluga turskim vojnicima. Inteligentnog mladića primjećuje komandant tvrđave Ibrahim-paša, koji ga kasnije zapošljava kao učitelja tehničkog crtanja svoje djece.

Uvidjevši kako se radi o neobično sposobnom mladom čovjeku, Ibrahim-paša šalje preporuke u Carigrad, gdje će se uskoro preseliti i sam Latas. U početku radi kao učitelj tehničkog crtanja u Visokoj vojnoj školi, a poslije postaje i lični učitelj samoga Abdulmedžida, koji će ga, kada postane sultan, imenovati za pukovnika, 1838. godine, a potom i pašom.

Bio je odličan oficir i vojnik, ugušio pobune u Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Vrlo mlad imenovan je za maršala (tur. Mušira). Godine 1849. Omer paša Latas skupa s Rusima okupirao je Dunavske kneževine. Slomio je ustanak bosanskoga begovata na čelu sa Ali-pašom Rizvanbegovićem 1851. godine. Oko 1.000 najuglednijih aga i begova je strpao u zatvor, a oko 400 poslao okovane u Carigrad. Godine 1853. bio je pred osvajanjem Crne Gore, no taj su čin spriječile Austrija i Rusija.

U Krimskom ratu 1853. bio je zapovjednik turske vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki vojskovođa). U Krimskom ratu je s engleskim i francuskim saveznicima sudjelovao je u opsadi Sevastopolja, te u borbama na Kavkazu. Omer je ugušio ustanke i u Mezopotamiji. Godine 1861., kada je bio na pomolu rat s Crnom Gorom, ponovno je bio spreman na gušenje ustanka i ratovanje ali do rata nije došlo zauzimanjem Velikih sila. Gušio je i grčki ustanak na Kreti 1867. godine. U Parizu je 1865. godine predstavljao osmansku imperiju kao glavni vrhovni komandant turske vojske.

> NASLOVNA – NoviGlas <

Umro je na 19 aprila dan u Carigradu 1871., u 65. godini života, a iza sebe je ostavio brojno potomstvo.

Nobelovac Ivo Andrić posvetio mu je jedno od svojih najvećih dijela.

 

(slobodnabosna)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI