NOVI GLAS

Milijarderka izazvala rat u porodici jer sinovima i snahi testamentom nije ostavila ništa – “Previše su rasipni”

Sesilija Albreht, pokojna supruga takođe pokojnog Tea Albrehta, jednog od osnivača njemačkog trgovačkog lanca “Ald”, izazvala je svojim testamentom pravi rat u porodici koja je saznala da je isključena iz podjele enormnog bogatstva.

Sesilija je preminula krajem prošle godine, a bijes petorice sinova i snaje Babet izazvala je testamentom u kojem ih je optužila za rasipništvo – neumjereno trošenje kompanijskog novca i rasipanje miliona za finansiranje vlastitog luksuznog životnog stila.

Sesilija je sa Teom i njegovim bratom Karlom učestvovala u stvaranju poslovnog carstva “skromnih” trgovina, odnosno trgovina sa namirnicama sa nižim cijenama, još od 1946, kada je ideja prve trgovine realizovana u Esenu. Ideja je postala u najveći posljeratni uspjeh u Njemačkoj.

Teo je umro 2010., njegov brat četiri godine kasnije, a Sesilija je doživjela 92. godinu kao jedina nasljednica ogromnog bogatstva. Kompanija “Aldi”, što je skraćenica za Albreht Diskont, danas je jedan od vodećih igrača na svjetskoj trgovačkoj sceni. Imaju više od deset hiljada trgovina, a promet im se procjenjuje na više od pedeset milijardi evra godišnje.

Sesilija je sve do smrti zadržala ključnu ulogu u kompaniji na čelu odbora Fondacije Markus, koja je vlasnik 61 odsto deonica Aldi Norda. Još 19,5 odsto drži njen sin Teo kroz fondaciju Lukas, i fondacija Jakobus koju je do smrti 2012. vodio njen sin Bertold.

Otkriveno je kako je u testamentu napala Babet Albreht, Bertoldovu udovicu, i njihovo petoro odraslo dece, za nestanak sto milona evra sa računa fondacije Jakobus. Babet je navodno čitavu porodicu iritirala svojim besramnim pokazivanjem bogatstva. Kupovala je basnoslovno skupa umjetnička djela i oldtajmere i voljela je da se druži sa slavnima i poznatima.

Testament je, piše Gardijan, pročitan na sudu u Esenu tokom februara, ali tek se sada saznalo za njegov sadržaj, prema kojem je Sesilija insistirala da Babet i njena djeca ne smiju da imaju nikakvu ulogu u kompaniji.

U testamentu je otkrila i kako je njen pokojni sin Bertold i sam sumnjao u sposobnost svoje djece da vode zahtevan posao. Dok je bio živ izražavao je bojazan da njegova djeca neće imati poštovanja prema životu i radu mog supruga koji je, uz moju podršku, stvorio kompaniju, te da neće imati odgovornost spram hiljada zaposlenih u kompaniji.

Babet Albreht angažovala je advokata koji je tvrdio kako iz pijeteta i radi digniteta svoje klijentkinje ne želi da potvrdi autentičnost sadržaja testamenta.

Rekao je da su Bertoldovi sinovi dosad dobro upravljali kompanijom, o čemu, dodaje, svjedoči i značajan priliv finansijskih sredstava iz fondacije Jakobus u Aldi Nord.

Gardijan piše da je Babet živjela pomalo ekstravagantno. Pojavljivala se u plesnim rijaliti emisijama, raznim društvenim događanjima i zabavama, davala intervjue lajfstajl magazinima… Njemački mediji tako su je prozvali “Veselom udovicom”, aludirajući na njenu suprotnost ostalim članovima porodice koji su uvijek živjeli skromno.

Njeni poznanici otkrili su i da je Babet svog muža opisivala kao problematičnog alkoholičara i da se nakon njegove smrti ponašala kao da je “puštena s lanca” nakon mnogo godina.

Pravna bitka se nastavlja, ali malo može porodica da uradi protiv valjanog testamenta udovice. U međuvremenu, analitičari upozoravaju kako u kompaniji nije baš sve tako bajno, tvrdeći da su ostvarili značajne gubitke u Njemačkoj prošle godine i da im zaradu trenutno donosi samo međunarodno poslovanje.

 

(alo)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI