NOVI GLAS

Dimitrije je primljen na tri najprestižnija fakulteta na svijetu, on bira koji će da upiše!

Dimitrije Pavlov (18) iz Loznice sa lakoćom rješava neke od najtežih zadataka iz fizike ili matematike, kao što je Šredingerova jednačina. Međutim, sada se suočio sa jednim od najtežih zadataka u životu – koji univerzitet da upiše pošto je primljen na Harvard, Kembridž i Prinston.

Ovaj mladi genijalac, učenik lozničke gimnazije i Foton škole iz Šapca, primljen je na tri svjetski prestižna univerziteta, ali se odlučio da upiše Harvard, i tako se našao među četiri odsto njegovih vršnjaka u svijetu koji su položili sve zahtjevne testove ove obrazovne ustanove.

– Harvard i Prinston su mi ponudili i stipendiju koja podrazumijeva plaćenu školarinu, troškove puta, smještaja i svega što mi je potrebno za studiranje. Dugo sam se dvoumio između ta dva univerziteta, čitao sam komentare studenata, gledao šta se tamo radi, koji profesori predaju, koje mogućnosti mi pružaju ovi univerziteti, koji su predmeti, kakve su mi šanse u budućnosti po završetku studija i na kraju sam odlučio da to bude Harvard – priča ovaj mladić, koji se od svojih vršnjaka razlikuje samo po znanju i ljubavi prema fizici, matematici i programiranju.

Radoznalost i ljubav prema fizici prepoznao je u šestom razredu osnovne škole. Od tada kreću nagrade i priznanja sa brojnih takmičenja, među kojima i srebrna medalja sa Međunarodne olimpijade iz fizike u Lisabonu, bronzana sa Međunarodne juniorske naučne olimpijade u Južnoj Koreji, prvo mjesto na državnim takmičenjima i Srpskoj fizičkoj olimpijadi. Nije učio da bi osvajao nagrade, ali one su dolazile kao priznanje za uloženi trud.

– Nisam očekivao da budem primljen na sva tri univerziteta. Krenuo sam sa željom i nadom, bez prevelikih očekivanja. Pripremao sam se za sve ispite koje sam polagao, spremao prijave i pisao eseje. To je bila samo moja želja, ali se ispostavilo da je vrijedilo – priča skromno.

Međutim, put do ovog uspjeha nije nimalo lak. Da bi stigao do najboljih svjetskih univerziteta, polagao je testove iz matematike i fizike, test engleskog jezika za međunarodne studente, ali ni tu nije bio kraj.

– Prijave podrazumijevaju polaganje standardizovanih testova, nalik našoj maturi. Prvo sam polagao matematiku i test rezonovanja, zatim specijalizovane testove za oblast koju student želi da studira. U mom slučaju, to su bile matematika i fizika. Međutim, ja sam još morao da studiram i pratim predavanja na engleskom. Drugi dio prijave odnosio se na pisanje autobiografija, eseja i ličnih pogleda na svijet, kako bi univerziteti procijenili da li ste dovoljno dobri za tu zajednicu – priča loznički genijalac.

Svako ko je upoznao Dimitrija poželio bi ga u svojoj zajednici, što su potvrdile i prestižne univerzitetske ustanove. 

– Ove godine bilo je 43.000 prijavljenih iz cijelog svijeta. Ja sam se našao među 1.950 koji su primljeni. Taj procenat, između 4 i 5 odsto, važi i za ostale prestižne univerzitete. Konkurencija je velika, naročito između međunarodnih studenata, koji čine oko 10 odsto, dok su ostalih 90 procenata američki studenti – priča budući brucoš Harvarda.

Uz majku, profesora engleskog, savladao je jezik. Od oca, pravnika po struci, naslijedio je kulturu komunikacije.

> NASLOVNA – NoviGlas <

Odmjeren u razgovoru, skromno govori o svojim uspjesima jer, kako ističe, nikada nije razmišljao o rezultatima već je samo imao potrebu da postavlja pitanja i pronalazi odgovore. Da otkrije to u sebi, presudna je bila baka sa kojom je provodio dosta vremena.

– Baka je mašinski inženjer u penziji. Ona je sa mnom bila od osnovne škole, pomagala mi da rješavam zadatke iz matematike i fizike. Sada je vrlo ponosna i srećna što ću nastaviti školovanje na Harvardu, što je bila i njena preporuka – priča Dimitrije, koji osim iz fizike dobija priznanja i odlične ocjene i iz drugih predmeta.

 

(blic)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI