NOVI GLAS

Glas Prošlosti – Najmlađa i najljepša srpska kraljica – Kao dijete data je u zalog mira na Balkanu

Simonida je imala samo pet godina kad ju je njen otac, vizantijski car Andronik Paleolog, poslao na srpski dvor. Mala princeza bila je zalog mira i nevjesta Stefana Uroša Drugog Milutina, koji je tada imao nepunih pedeset godina, nekoliko brakova iza sebe i odraslu djecu.

Vjenčanje je obavio ohridski arhiepiskop Makarije u proljeće 1299 godine. Srbima je, u ime miraza, priznata osvojena teritorija iznad famozne linije Ohrid – Prilep – Štip. Simonida je tako postala Srpkinja i četvrta žena 40 godina starijeg kralja Milutina, uprkos tome što je na dvoru Nemanjića bio jak otpor prema braku sa vizantijskom princezom.

Srpski kralj Milutin, djed Dušana Silnog i otac Stevana Prvovjenčanog, imao je poseban odnos prema ženama. Obožavao ih je, a Simonida je bila malo dijete. Ipak, tadašnjeg patrijarha Jovana je najviše brinulo pitanje njenog pravnog položaja, pošto je Milutin sa Andronikovom ćerkom sklopio četvrti brak, koji pravoslavna crkva nije smatrala kanonskim.

Androkin II Paleolog, Simonidin otac, vladao je Vizantijom od 1282–24 do 1328.

Dvije decenije ona je “trpjela” kralja, za nju veoma starog čovjeka. Ni svekrva, čuvena Jelena Anžujska, nije je voljela, jer nije voljela Vizantiju. Trpjela je i rođenu majku, caricu Irinu, koja je pokušavala da iskoristi njen položaj na dvoru moćnog kralja Milutina.

O Simonidinom bračnom životu sa Milutinom nije sačuvano mnogo dokumenata, tek nekoliko zapisa. Prema sporazumu kojim je srpsko-vizantijska granica povučena linijom Ohrid-Štip-Veles, Simonida je trebalo da bude vaspitana na srpskom dvoru sve dok ne bude bila dovoljno zrela da preuzme bračne obaveze. U Srednjem vijeku, mlade plemkinje su postajale punoljetne obično sa 12 godina i tada su najčešće udavane.

Jelena Anžujska, Simonidina svekrva

Zapisano je da je prilikom prvog susreta Milutin, suprotno običajima, sišao sa konja i Simonidu dočekao ”prije kao gospodaricu, nego kao suprugu”. Taj detalj otkriva koliko je Milutin, iskusni političar i prekaljeni ratnik, pridavao ovom braku. To je bio prvi, a pokazaće se i jedini brak, koji je jedan srpski vladar sklopio sa ćerkom vizantijskog cara.

Pokušaj bjekstva

Spisak znamenitih antipalamita otkriva da se Simonida tokom 14. vijeka živo interesovala za teološka pitanja i maštala o tome da se zamonaši. Kada joj je majka Irina naprasno umrla, mlada srpska kraljica je otišla na njenu sahranu u Carigrad i riješila da se ne vrati mužu.

Kralj Milutin i kraljica Simonida

Pojavila se u monaškoj rizi pred Milutinovim ljudima. Njihovo zaprepašćenje i zbunjenost presjekao je Simonidin polubrat, despot Konstantin Paleolog, koji joj je strgao odjeću i natjerao je da obuče svetovnu. Predao ju je srpskom poslanstvu i pored Simonidinog opiranja i suza.

Kralj Milutin joj je naredio da se smjesta vrati ili će opet da pokrene rat! Odmah je poslao i svoje izaslanike sa prijetnjama. Mlada i lijepa Simonida tada je imala 22 godine.

Vratila se suprugu, a kada se Milutin razbolio, nije se odvajala od njega. Svi su bili zatečeni njenom velikom brigom i njegom bolesnog muža.

Srpski kralj Milutin

Milutin je umro 19. oktobra 1321. godine. Dvije i po godine kasnije, proglašen je za sveca. Postoje zapisi da je Simonida, povodom toga, poslala prelijepo kandilo da ukrasi njegov grob. Istoričari, poput Stanoja Stojanovića, smatraju da je to bio očigledan dokaz da u njoj nije bilo nimalo mržnje prema mnogo starijem mužu.

Monahinja na dvoru

Simonidina velika želja da obuče monašku rizu ispunila se odmah nakon Milutinove smrti, 29. oktobra 1321. godine. Postala je monahinja u manastiru Svetog Andreje u Carigardu, gdje je svu svoju ljubav posvetila Bogu. U monaškoj rizi živjela je na vizantijskom dvoru.

O Simonidinim poznijim danima zna se malo. Poznato je da je naručila posmrtnu pjesmu za oca i da je na nagovor maćehe Marije Paleolog, protiv zaljubljenog cara Dušana, rovarila kod njegove ljubavi, udovice Evdokije.

Posljednji put, kako zapisuje istoričar Lasker, Simonida se pominje 1336. godine kao jedna od prisutnih na velikom zboru državnih i crkvenih dostojanstvenika, koji su sudili zavjerenicima protiv vlade.

Inspiracija umjetnika

Vjeruje se da je umrla poslije 1345. godine. Njena neobična sudbina bila je inspiracija mnogim umjetnicima, a ljepota opjevana u pjesmama i prikazana na mnogim freskama i slikama. Freska u manastiru Gračanica, na kojoj je lik srpske kraljice, nadaleko je poznata i spada u najvrjednije.

Bila je inspiracija Milanu Rakiću za pesmu “Simonida” i Milutinu Bojiću za dramu “Kraljeva jesen”. Asteroid “1675 Simonida”, koji je otkrio astronom Milorad B. Protić, nosi ime po najmlađoj srpskoj kraljici sa dvora Nemanjića.

 

NoviGlas/beograd.in

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI