NOVI GLAS

Hiljadu kvadratnih kilometara BiH i dalje pod minama!

Bosna i Hercegovina dobila je novu, treću Strategiju protivminskog djelovanja i, kako stvari stoje, ni tu neće biti kraj s obzirom na to da je više od hiljadu kvadratnih kilometara pod minama, a da je krajnji rok za čišćenje postavljena 2025. godina, što je, prema ocjeni analitičara, nemoguće.

“Ako uzmemo kao parametar 2016. godinu, za čišćenje BiH od mina trebaće nam 43 godine. Nema šanse da se do 2025. godine završi taj posao, posebno ako uzmemo u obzir da je međunarodnih donatora sve manje, a i finansiranje je manje. Dvadeset i nešto godina to nismo uspjeli uraditi i sad neko planira da to uradi za šest godina”, rekao je Davor Kolenda, analitičar protivminskih aktivnosti.

Inače, u Strategiji protivminskog djelovanja koja je usvojena na posljednjoj sjednici Savjeta ministara, prema procjenama, u BiH je trenutno ugroženo 1.389 zajednica s ukupno oko 517.000 stanovnika, što je oko 14 odsto od ukupnog broja ljudi koji žive u BiH. Sumnjive površine procjenjuju se na 1.091 kvadratni kilometar, od čega se na šumsko zemljište odnosi preko 60 odsto i uglavnom se nalazi na entitetskoj liniji razgraničenja, daleko od urbanih sredina, dok se u finansijskom planu navodi da je potrebno oko 336 miliona KM za realizaciju strategije do 2025. godine.

Usvajanjem ove strategije treći put pomjeren je rok za čišćenje zemlje od mina. Prva strategija protivminskog djelovanja 2002. do 2009. godine predviđala je zemlju bez uticaja mina 2009. godine. Već 2004. godine bilo je očigledno da je taj strateški cilj preoptimističan. Poslije toga urađena je strategija za period od 2009. do 2019. godine i u međuvremenu dvije revizije, od kojih je ona 2012. godine utvrdila da nema para za strateški cilj, odnosno BiH bez mina do 2019. godine. Revizija posljednje usvojene strategije planirana je 2020. i 2023. godine.

“Savjet ministara neće da da 30 miliona KM za deminiranje u BiH, a ni entitetske vlade nisu povećale svoja sredstva. Realizacija planova za razminirivanje ne prelazi 50 odsto i kako očekivati da u narednih šest godina završimo taj posao. Hrvatska, koja ima tri puta manje površine pod minama, produžila je rok do 2026. godine, a samo u posljednje dvije godine iz evropskih fondova dobili su više novca nego BiH u zadnjih 20 godina”, tvrdi Kolenda, ističući da će se BiH mina riješiti nakon što uđe u Evropsku uniju i kada joj se otvore određeni fondovi, te da se u suprotnom nema o čemu pričati, jer je nemoguće zainteresovati donatore 20 i više godina nakon što je završen rat.

I sama strategija, koja se uglavnom bavi statistikom iz prethodnih godina, kao probleme u realizaciji i postizanju cilja, a to je BiH bez mina 2025. godine, navodi na prvom mjestu smanjeno interesovanje donatora i ograničena finansijska sredstva. Iz podataka u periodu od 2009. do 2016. godine može se vidjeti da donatori daju sve manje novca s obzirom na to da je 2009. od donacija za čišćenje od mina dobila 29,4 miliona KM, a 2016. tek 14,7 miliona KM.

U periodu od 1992. do 2016. godine u BiH od mina je stradalo 8.802 ljudi, od kojih je poslije rata 1.802. Podaci pokazuju i to da se navjeći broj nesreća događa u proljeće i jesen, kada su u toku poljoprivredni radovi i nabavka ogreva.

 

(nezavisne)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI