NOVI GLAS

Enigma koja traje – Kako je Semberija dobila ime?

Prelistavajući knjige „starostavne“, kao što je „Semberija etnološka monografija“ Radmile Kajmaković, naiđe se na mnogo zanimljivih podataka, za koje, ponekad ni autor nije siguran da su pouzdane činjenice.

A tamo, pored ostalog piše da je Semberija čisto narodni naziv za ovu oblast, omeđenu Savom, Drinom i Majevicom. Ni u srednjem vijeku, ni u turskoj administraciji, a ni poslije, ova oblast nije nazvana zvanično tim imenom.

Zbog toga se termin Semberija ne pominje u pisanim izvorima, pa se ne može pouzdano ustanoviti kada je on nastao. Zato je značenje imena Semberija i vrijeme njegovog nastanka nejasno, pa čak i danas privlači pažnju naučnika i istraživača, etimologa i etnografa u cilju rješenja ove enigme.

Razne su prerpostavke, od izvora do izvora, o porijeklu i nastanku imena Semberija. Tako, jedno vrijeme je bilo usvojeno mišljenje da naziv Semberija potiče od turske riječi zemberedži (janičari naoružani samostrelom).

Drugo tvrđenje je da naziv vuče porijeklo od arbanaške riječi sember (saveznik, drug).

Interesantno je i istraživačko mišljenje M. Filipovića po kome bi ime Semberija moglo nastati najranije u XVI vijeku, kada su se u ovom kraju naselili mnogi Vlasi, i ona je uspomena na njihovo društveno ekonomsko stanje ili užu grupu sebara – sembera među njima. To bi značilo da je ime Semberija nastalo od riječi sember, kako su se u XVI vijeku nazivali Vlasi težaci.

Neki lokalni autori, vjerovatno nedovoljno utemeljeno, su pokušavali da Semberiju objasne kao „zemlju u kojoj se seme bere.“

Dalje se navodi da je ime Semberija najvjerovatnije mađarskog porijekla a potiče iz vremena kad je ove krajeve povremeno držala ugarska kraljevina, a Srem i Slavonija redovno ulazile u njen sastav. „Szembe“ (čita se sembe) na mađarskom jeziku znači preko puta, naspram, preko.

Podsjetimo se da se „Prečanima“ i danas nazivaju stanovnici oblasti uz Savu, gledano iz Srbije i Bosne. Vremenom je slovenizovana mađarska riječ „szembe“ dobila nastavak „ija“, pa se smatra da bi Semberija bez sumnje mogla svoje ime mogla da izvede iz ovog mađarskog prijedloga.

U prilog ovoj, čini se, pouzdanoj pretpostavci imenovanja Semberije, noviji radovi trojice autora Istorijskog instituta Beograd, daju još jednu mogućnost. Naime, iz osmanske perspektive, oblast oko Bijeljine je, nakon povratka granice na Savu, postala „Sirem beru“ – Srem sa ove strane, tj. ovostrani Srem. Vjerovatno, ni ovdje nije kraj naučnom traganju i znatiželji.

 

(Zort)

Bijeljina

POSTANIMO PRIJATELJI

Bijeljina

Dokumentarni film : “First cities in history”

POSTANIMO PRIJATELJI